Vrhovni sud SAD-a: Katoličke udruge smiju odbiti zahtjev istospolnih parova za udomljavanje djece

Foto: epa, Getty Images; fotomontaža: narod.hr

Velika pobjeda za nebrojene Amerikance koji vjeruju da je brak zajednica jednog muškarca i jedne žene. U jednoglasnoj odluci na Vrhovnom sudu SAD-a, u predmetu Fulton protiv Philadelphije, Sud je zaključio da je grad Philadelphia prekršio Prvi amandman kada je odbio ugovor s katoličkim socijalnim udrugama za pružanje udomiteljskih usluga zbog odbijanja tih udruga da potvrde istospolne parove kao udomitelje, piše Ifamnews.com.

Drugim riječima, Vrhovni sud je presudio u korist Katoličke agencije za udomiteljstvo navodeći da je odbijanje Philadelphije da sklopi ugovor s tom Agencijom ukoliko ona ne pristane certificirati istospolne parove kao udomitelje, protivno ustavu.

Ed Whalen, pišući za časopis National Review Online, ističe da su među sucima postojale razlike u pravnom obrazloženju te kako je upitno hoće li se odluka proširiti i izvan Philadelphije i hoće li i druge agencije za udomljavanje djece diljem Sjedinjenih Država moći isključiti istospolne parove iz procedure:

“Iako je sama presuda velika pobjeda za vjersku slobodu, podjele među sudovima i dalje ostaju.  (…) S administracijom u Bijeloj kući koja promovira protuobiteljski stav, i zagovora pobačaj na zahtjev možemo biti sigurni da će se pitanje vjerske slobode u takvim kontekstima ponovno pojaviti.”

Kakva je situacija u Hrvatskoj po pitanju udomljavanja djece od homoseksualnih parova?

Prošlo je više od godine dana od sporne odluke Ustavnog suda koja je otvorila put da homoseksualni parovi u Hrvatskoj udomljavaju djecu. Tom odlukom Ustavni sud odgovorio je na zahtjev za ocjenom ustavnosti odluke Centra za socijalnu skrb Zagreb koji je u siječnju 2020. odbacio zahtjev homoseksualnog para Iva Šegote i Mladena Kožića za obavljanje udomiteljstva. Nakon toga jedna je petina zastupnika Hrvatskog sabora uputila Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti te odluke.

U ovoj odluci Ustavni je sud najprije ocijenio da je Zakon o udomiteljstvu, po kojemu istospolni parovi nemaju pravo na udomljavanje djece, u skladu s Ustavom, a zatim donio uputu da se Zakon treba tumačiti suprotno tome. Ta je nevjerojatna odluka Ustavnog suda omogućila da u rujnu 2020. Mladen Kožić i Ivo Šegota udome dvoje djece.

Odluka Ustavnog suda nije donesena jednoglasno (četiri su suca, od njih trinaest, bila protiv) te je dio ustavnih sudaca u izdvojenom mišljenju kritizirao nepotrebni zakonodavni aktivizam Ustavnog suda.

Ustavni sud prekoračio svoje ovlasti

Suce Ustavnog suda Republike Hrvatske bira Sabor, a za njihov je izbor potrebna dvotrećinska većina što zahtjeva dogovor, uglavnom dviju najvećih stranaka, SDP i HDZ, a to znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda.

Životni partneri u Zakonu o udomiteljstvu nisu izrijekom navedeni kao mogući udomitelji, no Ustavni je sud nakon žalbe istospolnog para Šegota/Kožić prekoračio svoje ovlasti i naložio drugim sudovima i ostalim državnim tijelima da homoseksualnim parovima omoguće stjecanje statusa udomitelja.

Ustavni sud je po primljenoj tužbi trebao ocijeniti ustavnost Zakona o udomiteljstvu, no istovremeno je početkom veljače ove godine potvrdio da je navedeni zakon u skladu s Ustavom i dao nalog da ga se tumači suprotno onome što u njemu stoji, izašavši tako iz svojih okvira, točnije preuzimajući ulogu zakonodavca.

“Ustavni sud se upustio u nepotrebni zakonodavni aktivizam, a da o tome nije proveo barem široku stručnu i javnu raspravu, koja bi bila nužna u demokratskom društvu oko ovako značajnih svjetonazorskih pitanja, što je svakako u domeni nadležnosti zakonodavca, a nikako Ustavnog suda”, ističe u svom izdvojenom mišljenju sudac Ustavnog suda Branko Brkić.

Preko Ustavnog se suda tako nametnula odluka o kojoj nije provedena javna rasprava, a sud je zloupotrebljen za postizanje partikularnih političko-lobističkih ciljeva.

Pogažena i volja građana koji su se izjasnili za ustavnu zaštitu braka

Ovakvom je odlukom Ustavnog suda pogažena i volja građana, točnije 66 posto birača (946.433 glasača) koji su se 2013. godine izjasnili ZA ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca.

“Sad je potpuno jasno da referendum kojim je prije šest godina definicija braka kao zajednice žene i muškarca unesena u Ustav, tj. spriječeno da je mimo narodne volje može promijeniti neki briselski ćato po nalogu izvana ili Ustavni sud istom linijom, nije bio puhanje na hladno ili neka nepotrebna konzervativna histerija već jedini način da se spriječi vršenje dubinskih antropoloških i društvenih eksperimenata bez dovoljnog demokratskog legitimiteta da se to čini”, objavio je Nino Raspudić u svojoj kolumni o odluci Ustavnog suda.

Kako su Kožić i Šegota u rujnu 2020. udomili dvoje djece

Kada su u rujnu 2020. Mladen Kožić i Ivo Šegota dobili svoje djece na udomljavanje, većina hrvatskih medija s oduševljenjem je pozdravila tu odluku.

U cijelom slučaju oko homoseksualnog para i udomiteljstva, najmanje se govorilo o važnosti majke i oca za odgoj i razvoj djece, ali i izigranim građanima. Nametnuti su partikularni političko-lobistički interesi, putem Ustavnog suda, a koji su suprotni i volji građana koji su se na referendumu izjasnili za zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca.

“Idealni uvjeti za odrastanje djece je da ona odrastaju uz svojeg biološkog oca i majku koja žive u trajnoj, stabilnoj zajednici. To idealno okruženje za dijete će malo tko dovesti u pitanje. Prema tome, logično je da onda za dijete koje se daje na posvajanje traže uvjeti koji su najsličniji tome – to dijete odrasta na najbolji mogući način kada ima ove uvjete koje sam opisala. U interesu djeteta je da se omogući da ima oca ili majku onda kada je to moguće. S predumišljajem oduzimati djetetu oca ili majku je potpuno neprihvatljivo i tu se ne radi o interesima djeteta već se radi o nekim drugim interesima.” – rekla je dr. Željka Markić objašnjavajući zašto za djecu nije dobro da je odgajaju homoseksualni parovi.

U kampanji za omogućavanje udomljavanja, mediji su homoseksualni par, Ivu Šegotu i Mladena Kožića, javnosti predstavili kao školovani par, uspješan u poslu te žrtve sustava koji im ne dozvoljava udomljavanje. Ujedno su prešutjeli njihovu pozadinu LGBT aktivista, mrežu udruga koje ih podupiru – a velikim su dijelom te udruge bile dio platforme koja je glasala protiv braka kao zajednice žene i muškarca, na referendumu o braku. Članovi su ‘Dugine obitelji’ koja se zalaže za redefiniciju braka, omogućavanje posvajanja djece homoseksualnim parovima, legalizaciju surogatstva te promociju LGBT ideologije u odgojno-obrazovnom sustavu.

Ovoj odluci koja nema demokratski legitimitet pridonio je predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković, koji se nije usprotivio LGBT agendi, odnosno politici koju je izvorno htjela provesti Socijaldemokratska partija koja se zalaže ne samo za udomljavanje, već i posvajanje djece od strane homoseksualnih parova.

Ova je odluka o udomljavanju (koju je omogućio Ustavni sud, a provele institucije pod nadležnosti Plenkovićevog ministra obitelji Josipa Aladrovića), pravni put do toga da se homoseksualnim parovima dodijele sva bračna prava, suprotno volji građana izraženoj na referendumu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/ifamnews.com