Na koje sve načine LGBTIQ osobe pokušavaju doći do djece?

osobe
Na slici: Ivo Šegota, Mladen Kožić, Noah Kraljević/Foto: Montaža: Narod.hr; Izvor: Fah, Istock

LGBTIQ osobe kako bi ispunili svoju želju za roditeljstvom pribjegavaju raznim metodama – od posvajanja, udomljavanja, donacija sperme i umjetne oplodnje do surogatstva. Neki imaju djecu iz heteroseksualnog braka pa ih onda odgajaju kasnije u istospolnoj zajednici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakoni o ovome različito su uređeni u državama, negdje su liberalniji, negdje stroži. Hrvatska još uvijek ima jasne zakone koji štite djecu od ”homo i trans” zajednica, ali uz iznimke (uglavnom zbog rupa u zakonu).

LGBTIQ udruga Dugine obitelji traži potpomognutu oplodnju za lezbijske parove i transrodne osobe

Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO) ne predviđa mogućnost za homoseksualne parove

Prema hrvatskom zakonu umjetnoj oplodnji ne mogu pristupiti ni homoseksualni parovi, ni ”transrodni” muškarci ili žene.

Zakon o umjetnoj oplodnji kaže da na umjetnu oplodnju mogu ići samo:
– muškarac i žena u braku;
– muškarac i žena u izvanbračnoj zajednici;
– žena koja ne živi u braku, izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Umjetna oplodnja moguća je tek nakon što su iscrpljene mogućnosti liječenja neplodnosti.
Mogućnosti liječenja neplodnosti iscrpljene su ako je to liječenje bezuspješno ili bezizgledno.

LGBT druga ”Dugine obitelji” godinama se zalaže za promjenu Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji kako bi ovaj postupak bio dopušten i ”single ženama, istospolnim partnericama i transrodnim osobama”.

S obzirom da se ista udruga zalaže za legaliziranje surogatstva, očigledno je kako traže način da istospolni životni partneri što lakše dođu do djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj nije dopušteno udomljavanje ili posvajanje djece homoseksualnim parovima

U Hrvatskoj nije dopušteno ni udomljavanje ni posvajanje djece od strane homoseksualnih ili ”transrodnih” parova. To je uređeno Obiteljskim zakonom. Udruga ”Dugine obitelji” godinama se bori za jednaka prava homoseksualnih parova kad je u pitanju posvajanje ili udomljavanje. 2016. godine homoseksualni par Ivo Šegota i Mladen Kožić pokušali su steći status posvojitelja. No odbijeni su od CZSS-a jer Obiteljski zakon ne predviđa homoseksualne parove kao posvojitelje. Zbog toga su tužili Republiku Hrvatsku za diskriminaciju.

Lažna vijest kako je homoseksualni par Ivo Šegota i Mladen Kožić dobio dvoje djece na udomljavanje 2020. godine zauzela je znatan dio medijskog prostora te gotovo potpuno istinusla iz javne rasprave brojne probleme koji postoje s udomljvanjem i posvajanjem u Hrvatskoj.

Kožić i Šegota su uz koordinatora Daniela Martinovića, najistaknutiji članovi i aktivisti LGBT udruge ”Dugine obitelji”. Ova udruga zalaže se za redefiniciju braka, omogućivanje posvajanja djece homoseksualnim parovima, legalizaciju surogatstva te promociju LGBT ideologije u odgojno-obrazovnom sustavu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Ne, Upravni sud nije dozvolio posvajanje homoseksualcima: To je lažna vijest

U RH surogatstvo nije dozvoljeno

Još jedan način kako homoseksualne osobe dolaze do djece je putem surogatstva. Ovo je vrlo popularan način koji homoseksualci koriste kako bi dobili (kupili) dijete. Ovo je duboko nemoralna praksa koja iskorištava žene, odnosno njihova tijela kako bi bez ikakvih majčinskih prava predali svoje dijete nekom paru.

2016. godine za feministički portal Libela, Ivo Šegota, Daniel Martinović i Boris Vrdoljak iz udruge Dugine obitelji govorili su o surogatstvu. ”Surogat majčinstvo je također jedna od opcija, i tema oko koje se lome mnoga koplja, ali naša pozicija je da ono treba biti zakonski regulirano na najbolji mogući način, koji štiti sve strane uključene u proceduru.”

>Utikejt za Narod.hr: Zašto je surogatstvo apsolutno neprihvatljivo

Izigravanje zakona od strane homoseksualaca

Daniel Martinović, predsjednik i koordinator udruge Dugine obitelji, 2022. godine je za Jutarnji list otkrio kako u Hrvatskoj postoji oko 25 istospolnih parova koji imaju djecu. Otkrio je i da je desetak gay parova posvojilo djecu. Otvoreno je pričao kako takvi parovi izigravaju hrvatski zakon.

”U proteklih šest godina, nakon što su prva tri para koja su zatražila posvojenje bila odbijena. Neki su posvojili djecu kao samci jer to u našim okolnostima mogu, a nakon toga su sklapali životno partnerstvo”, kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posvojenje im je uspjelo, umjetna oplodnja ne. Kako su Noah i Ivana Kraljević pokušali preveslati zakone?

Noah i Ivana Kraljević su lezbijski par, poznati po tome što su pokušali, i uspjeli na kraju, posvojiti dijete iz Konga iako im to po hrvatskih zakonima nije bilo dozvoljeno. Da bi to postigli, najprije su se vjenčali u Evangeličkoj crkvi, a zatim ušli u proces posvojenja djeteta.
Kraljevići su bili u pritvoru u Zambiji zbog sumnje na trgovinu djecom. Uz veliku pomoć Hrvatske vlade i MVEP-a, uspjeli su se izbaviti iz ruku Zambijskog pravosuđa.
Kraljevići već dugi niz godina pokušavaju dobiti djecu uz pomoć umjetne oplodnje. Noah se izjasnio da ne bi htio rađati zbog hrvatskog zakona koji kaže da je ona koja rodi dijete majka odnosno žena, a Noah to ne želi biti. Stoga se Ivana upustila u taj proces premda zakoni kažu da se umjetnoj oplodnji može podvrgnuti heteroseksualni par. Dakle muškarac i žena u braku ili izvanbračnoj zajednici koji ne mogu imati djecu.
Ponovimo da se umjetnoj oplodnji može podvrgnuti i žena koja nije u nijednom obliku partnerske zajednice, a koja samostalno može odgajati dijete. Dakle hrvatski zakoni o umjetnoj oplodnji ne spominju da se istospolne zajednice mogu podvrnuti ovakvom procesu, niti se spominju ”transrodne” osobe u ovom kontekstu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.