Zahvaljujući melodramatičnom članku Jelene Veljače u Jutarnjem listu o osmero Hrvata koji se nalaze u Zambiji pod optužbama za trgovinu djecom saznali smo da su Noah i Ivona Kraljević išli na 4 ili 5 potpomognutih oplodnji. Otvorilo je to brojna pitanja, s obzirom na hrvatski Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji.
“Iza dviju žena, Ivone i Noe Kraljević, jest 4-5 pokušaja umjetne oplodnje. Na umjetnu oplodnju išla je Ivona Kraljević. Noah Kraljević, koja je žena, izričito ne želi roditi dijete, jer hrvatski zakon kaže da je žena koja dijete rodi majka, a Noah želi biti ne majka nego otac“, upozorila je Utikejt na Twitteru nedavno u svojoj analizi članka objavljenog u Jutarnjem listu.
> Utikejt razotkriva Jutarnji list: ‘Melodramatičan naslov priprema čitateljstvo na vjerojatan ishod zambijske avanture, a to je fijasko’
“Dugo godina žele postati roditelji, iza njih je četiri ili pet potpomognutih oplodnji“, rekla je Ivonina sestra, Iris, koja živi u Glasgowu s dečkom, za Jutarnji list Jeleni Veljači.
Ova priča otvorila je brojna pitanja oko umjetne oplodnje: Kad je Ivona Kraljević išla na umjetnu oplodnju? Je li već tada bila vjenčana s Noah u Evangeličkoj (luteranskoj) crkvi? Otkud je došla donacija sperme s obzirom da su i Ivona i Noah biološki žene, a Hrvatska nema banku sperme? Je li pokušaj umjetne oplodnje proveden u Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji? Koje uvjete za medicinski potpomognutu oplodnju je ispunila?
Što kaže zakon o umjetnoj oplodnji?
U Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji (NN 86/2012) stoji:
“Korisnici prava na medicinski pomognutu oplodnju
Članak 10.
(1) Pravo na medicinski pomognutu oplodnju uz uvjete iz članka 4. ovoga Zakona imaju punoljetni i poslovno sposobni žena i muškarac koji su u braku, odnosno u izvanbračnoj zajednici i koji su s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje sposobni za roditeljsku skrb o djetetu.
(2) Pravo na medicinski pomognutu oplodnju ima i punoljetna, poslovno sposobna žena koja ne živi u braku, izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici, čije je dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno ili bezizgledno te koja je s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje sposobna za roditeljsku skrb o djetetu.”
>Pokušaj cenzure: Pravobraniteljica Ljubičić prijavljuje Narod.hr zbog izvještavanja o trans-vijećniku Možemo u Zambiji
“Razlozi za provedbu postupka medicinski pomognute oplodnje
Članak 4.
(1) Medicinski pomognuta oplodnja jest postupak koji se provodi tek kada je dotadašnje liječenje neplodnosti bezuspješno ili bezizgledno, te radi izbjegavanja prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete kod prirodnog začeća.
(2) Bezuspješnost ili bezizglednost liječenja neplodnosti utvrđuje liječnik specijalist ginekologije i opstetricije s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije.
(3) Neizbježnost prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete određuje stručnjak na području humane genetike koji je utvrdio genetski nasljednu bolest ili bolesti kod jednog od bračnih, odnosno izvanbračnih drugova.”
Pojednostavljeno rečeno:
“Umjetna oplodnja provodi se u 2 slučaja:
1. Tek kad je dotadašnje liječenje neplodnosti bezuspješno ili bezizgledno;
2. Radi izbjegavanja prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete kod prirodnog začeća.
U slučaju Noe i Ivone Kraljević otpada slučaj pod točkom 2. Naime, s obzirom na to da su i Noah i Ivona ŽENE, kod njih, eo ipso ne može do prirodnog začeća i ipso facto do nasljedne bolesti kod djeteta. A što s točkom 1?
>Afera Zambija: Kongoanac koji je naknadno uhićen bio je glavni u operaciji dovođenja djece
Slučaj 1 znači:
– umjetna oplodnja moguća je tek nakon što su iscrpljene mogućnosti liječenja neplodnosti;
– mogućnosti liječenja neplodnosti iscrpljene su ako je to liječenje bezuspješno ili bezizgledno.
Stvar je jasna: kod dviju žena liječenje neplodnosti je bezizgledno. Što sad?
>Primjer Ivone i Noah Kraljević i njihovih prijateljica: Kako transrodni/homoseksualni parovi ‘posvajaju’ djecu?
Zakon o umjetnoj oplodnji još precizno kaže da na umjetnu oplodnju mogu ići:
– muškarac i žena u braku;
– muškarac i žena u izvanbračnoj zajednici;
– žena koja ne živi u braku, izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici.
Noah i Ivona Kraljević imaju proceduralno uredno ishođene papire da su u braku. No jesu li Noah i Ivona muškarac i žena?“, piše Utikejt.
Kakva umjetna oplodnja može biti?
“S obzirom na porijeklo spolnih stanica, umjetna oplodnja može biti:
1) HOMOLOGNA: koriste se spolne stanice bračnog odn. izvanbračnog para;
2) HETEROLOGNA: koriste se spolne stanice (ili čitav zametak) donora.
Kod heterologne, punoljetno dijete ima pravo saznati identitet donora”, piše Utikejt.
S obzirom na porijeklo spolnih stanica, umjetna oplodnja može biti:
1) HOMOLOGNA: koriste se spolne stanice bračnog odn. izvanbračnog para;
2) HETEROLOGNA: koriste se spolne stanice (ili čitav zametak) donora.
Kod heterologne, punoljetno dijete ima pravo saznati identitet donora. pic.twitter.com/kiJOer94wF— Gospa tužnog lika (@utikejt) April 14, 2023
“Evo kako stvar s heterolognom umjetnom oplodnjom izgleda u praksi:
– po važećim zakonima, heterologna je dopuštena;
– usprkos tome, heterologna se ne provodi (nema licenciranih ustanova);
– zainteresirani odlaze na heterolognu u inozemstvo”, dodaje.
Jedino moguća heterologna oplodnja, ali što je s drugim uvjetima?
“Ivona Kraljević mogla je ići jedino na heterolognu umjetnu oplodnju.
Iako je zakonom dopuštena, heterologna se u Hrvatskoj u praksi ne provodi.
No za ovu je priču sporedno je li Ivona išla na heterolognu u Hrvatskoj ili u inozemstvu.
Nije bitna Ivona, nego Noah”, piše Utikejt.
Rezimirajmo.
Ivona Kraljević mogla je ići jedino na heterolognu umjetnu oplodnju.
Iako je zakonom dopuštena, heterologna se u Hrvatskoj u praksi ne provodi.
No za ovu je priču sporedno je li Ivona išla na heterolognu u Hrvatskoj ili u inozemstvu.
Nije bitna Ivona, nego Noah.— Gospa tužnog lika (@utikejt) April 14, 2023
“Da je umjetna oplodnja uspjela, Ivona bi djetetu bila majka (=jer je rodila), a Noah bi po sili zakona, kao “majčin muž” s urednim vjenčanim listom, bila prva žena u Hrvatskoj koja je postala otac.
No nije išlo.
Preostalo joj je posvojiti dijete, pa je sjela na avion za Zambiju”, piše u drugoj objavi.
Da je umjetna oplodnja uspjela, Ivona bi djetetu bila majka (=jer je rodila), a Noah bi po sili zakona, kao “majčin muž” s urednim vjenčanim listom, bila prva žena u Hrvatskoj koja je postala otac.
No nije išlo.
Preostalo joj je posvojiti dijete, pa je sjela na avion za Zambiju. pic.twitter.com/GMypsggr23— Gospa tužnog lika (@utikejt) April 14, 2023
“Još ne znamo jesu i Noah i Ivona Kraljević išle na 4-5 umjetnih oplodnji u Hrvatskoj ili u inozemstvu.
U Hrvatskoj su mogle ići pod 2 uvjeta:
1) Nije se uzimalo u obzir da se radi o dvije žene, nego se uzimao u obzir podatak o spolu iz dokumenata;
2) Oplodnja je heterologna.”, navodi Utikejt u jednoj od objava.
Još ne znamo jesu i Noah i Ivona Kraljević išle na 4-5 umjetnih oplodnji u Hrvatskoj ili u inozemstvu.
U Hrvatskoj su mogle ići pod 2 uvjeta:
1) Nije se uzimalo u obzir da se radi o dvije žene, nego se uzimao u obzir podatak o spolu iz dokumenata;
2) Oplodnja je heterologna. pic.twitter.com/TTEVjEzrda— Gospa tužnog lika (@utikejt) April 14, 2023
Nova kampanja LGBTIQ udruge Dugine obitelji
Zanimljivo je kako je baš nedavno udruga Dugine obitelji koja okuplja ”LGBTIQ roditelje i one koji to žele postati i njihove obitelji”, kako se sami predstavljaju, pokrenula kampanju za promjenu Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji kako bi ovaj postupak bio dopušten i “single ženama, istospolnim partnericama i transrodnim osobama”.
S obzirom da se ista udruga zalaže za legaliziranje surogatstva, očigledno je kako traže način da istospolni životni partneri što lakše dođu do djece. U sklopu kampanje Zagreb su oblijepili plakatima s porukama: ”Biti majka je najteži posao na svijetu. Postati majka ponekad je još i teži.”, ”Stotine ženskih parova želi začeti obitelj, ali država ne odobrava”, ”U Austriji i lezbijski parovi mogu na medicinski potpomognutu oplodnju. Ali daleko smo mi od Austrije.”…
> LGBTIQ udruga Dugine obitelji traži potpomognutu oplodnju za lezbijske parove i transrodne osobe
Daniel Martinović, predsjednik i koordinator udruge Dugine obitelji, još prošle godine je za Jutarnji list otkrio kako u Hrvatskoj postoji oko 25 istospolnih parova koji imaju djecu. Oko 15 ih ima svoju biološku djecu i riječ je o lezbijskim parovima ”koji u hrvatskim okolnostima lakše mogu ostvariti biološko roditeljstvo, bilo umjetnom oplodnjom u nekoj od država koje je dopuštaju i istospolnim parovima, bilo kućnom inseminacijom…”
Otkrio je i da je desetak gay parova posvojilo djecu. Otvoreno je pričao kako takvi parovi izigravaju hrvatski zakon.
”U proteklih šest godina, nakon što su prva tri para koja su zatražila posvojenje bila odbijena, neki su posvojili djecu kao samci jer to u našim okolnostima mogu, a nakon toga su sklapali životno partnerstvo”, kazao je.
Zaobilaženje zakona i posvajanje djece od istospolnih parova
Inače, dokumentarni film u kojem Noah prikazuje svoju operaciju odstranjivanja dojki, odnosno tzv. “tranziciju iz ženskog u muški spol”, snimio je zajedno s lezbijkom i LGBT aktivisticom Anom Opalić, koja je 2020. postala i legalna skrbnica tada četverogodišnje Meri, koju je njezina partnerica Martina Zvonić posvojila u Africi.
Fotografkinja Ana Opalić u razgovoru za Index.hr kazala je da je sklapanjem životnog partnerstva djevojčici iz Afrike, navodi se u članku, zakonski postala skrbnica.
“Godinama smo razmišljale o djetetu, ali nam se to činilo kao nemoguća misija. Onda smo prije par godina upoznale ženu koja je usvojila dvije djevojčice iz Afrike i upravo nas je ona ohrabrila svojim primjerom da se i mi odlučimo na posvajanje. Nismo pokušavale posvojiti dijete u Hrvatskoj jer znamo kako sporo sustav funkcionira. Pojednostavljeno rečeno, naš sustav posvojenja stavlja prava bioloških roditelja ispred prava i dobrobiti djeteta, zbog čega vrlo često djeca imaju male šanse za posvojenje i odrastaju na kraju bez obitelji, sami, u domovima. Upoznale smo dosta ljudi koji su ušli u registar posvojitelja i nažalost nakon više godina čekanja izgubili nadu da ćemo ‘doći na red’ u nekom podnošljivom roku”, navela je Opalić te dodala da je, nakon što je Martinin proces posvojenja završio te su sklopile životno partnerstvo, dobivanje skrbništva prošlo bez problema. Time je opisala način na koji istospolni parovi posvajaju djecu.
> Prof. Hlača: Zakon DR Kongo homoseksualcima i transseksualcima zabranjuje posvajanje
> Sudac Šumanović: ‘Ustavni sud odlukom samoinicijativno uvodi u hrvatski pravni sustav ‘pravo’ istospolnih partnera na zajedničko udomljavanje djeteta’
> Ustavni sud potvrdio da je Zakon o udomiteljstvu u skladu s Ustavom i istovremeno dao nalog da ga se tumači suprotno Zakonu
Opalić je ustvrdila da je naprosto imala sreću što je slučaj došao u ruke osobama koje su bile profesionalne i nisu radile problem oko činjenice da su Ana i Martina u životnom partnerstvu, odnosno što stvaraju tzv. “duginu obitelj”.
“Martina je godinama bila moja obitelj, naravno uz obitelj iz koje potječem. Sad imamo Meri i dva psa. Mi jesmo obitelj i to je nešto što nitko ne smije dovoditi u pitanje”, pohvalila se Ana Opalić, koja je sa svojom partnericom Martinom Zvonić, Sandrom Sobočanec i Sabinom Naranđa osnovala sastav, U pol’ 9 kod Sabe.
Izigravanje zakona transrodno/istospolnog para Kraljević
Primjer transrodnog/homoseksualnog para Kraljević pokazuje, kad ste isprobali i druge metode, kako se zaobilazi zakon i dolazi do posvojenja djeteta. Vjenčali su se u Evangeličkoj (luteranskoj) crkvi kao “muškarac” i žena, a zatim ušli u proces posvajanja djeteta. No, na kraju su završili u Zambiji s optužnicom za trgovanje djecom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
