Afera Zambija otvorila je niz ozbiljnih pitanja oko funkcioniranja pravne države, a među njima i pitanje kako transrodni/homoseksualni par može posvojiti dijete kad to zakonom nije dozvoljeno. Postoje li neke “rupe u zakonu” zahvaljujući kojima to čine? Postoje, i to osobe koje koriste takav način posvajanja očito dobro znaju.
Noah (transrodni vijećnik stranke Možemo na Trešnjevci) i Ivona Kraljević uhićeni su u Zambiji s djetetom starim tri godine iz DR Konga i optuženi za trgovinu djecom. Sada se brane sa slobode. Riječ je o paru koji je poznat po svom LGBT aktivizmu, ali i promicanju transrodnosti. Noah Kraljević, koji je rođen kao žena, preko svoje udruge sudjelovao je i u izradi Pravilnika za utvrđivanje uvjeta za promjenu spola.
> Noah Kraljević preko svoje udruge sudjelovala u izradi Pravilnika za utvrđivanje uvjeta za promjenu spola
> Prof. Hrabar: ‘Hrvatski sud trebao je odbiti zahtjev za priznanje strane (kongoanske) presude o posvojenju’
> Prof. Hlača: Poduku o zaštiti prava djece dala nam je Zambija
Pitanje je kako je Noah Kraljević došao do dozvole za posvajanje, iako je riječ o transrodnoj osobi, odnosno osobi koja je biološki žena kojoj je zakonski na identifikacijskim dokumentima naveden muški spol.
Ovaj je par zapravo izigrao hrvatske zakone koji ne dopuštaju posvajanje onima koji žive u istospolnim zajednicama, a nisu jedini. Kako je moguće da se takve stvari događaju pokušat ćemo objasniti u nastavku.
Pitali smo Ministarstvo o samcima i posvajanjima
Portal Narod.hr poslao je upit Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Pitali smo ih: Koliko je osoba i kojeg su spola – koji nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici u posljednjih pet godina posvojilo dijete? Koliko je osoba i kojeg su spola – koji nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici u posljednjih pet godina u postupku posvojenja djeteta? Koliko je samaca i kojeg su spola – trenutačno u registru potencijalnih posvojitelja? Ima li transrodnih osoba u registru potencijalnih posvojitelja? Koliko je djece posvojeno u Hrvatskoj u posljednjih pet godina?
Evo što su nam odgovorili:
“U posljednjih pet godina u Republici Hrvatskoj zasnovano je 29 posvojenje od strane posvojitelja, osoba koje nisu bile u braku ili izvanbračnoj zajednici, od čega je bilo 28 žena i jedan muškarac.
Napominjemo da su navedeni podaci u odnosu na 2022. godinu u obradi, stoga se dostavljaju podaci za petogodišnje razdoblje od 2017. do 2021. godine.
Postupak izbora najprikladnijeg posvojitelja provodi nadležni Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Nadležni područni ured izabire onog potencijalnog posvojitelja koji je najprikladniji za dijete.
Trenutačno se u Registru potencijalnih posvojitelja nalazi 107 osoba koje nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici od kojih su 104 osobe ženskog spola, a tri osobe muškog spola.
Podatak o tome je li osoba transrodna ne evidentira se u Registru potencijalnih posvojitelja.
U posljednjih pet godina, od 2018. do 2022. godine posvojeno je 727 djece.”
Upite o broju samaca poslali smo udrugama Na drugi način i Adopta i dok nam posljednja nije odgovorila ništa, Na drugi način tvrdi da ne vodi takve evidencije i upućuje nas na Ministarstvo.
Upravo pitanje samaca kod posvajanja važno je oko priče o posvajanjima kod istospolnih parova. Donosimo primjer.
Lezbijski par koji je promovirao Index posvojio dijete iz Afrike
Dokumentarni film u kojem Noah prikazuje svoju operaciju odstranjivanja dojki, odnosno tzv. “tranziciju iz ženskog u muški spol”, snimila je zajedno s lezbijkom i LGBT aktivisticom Anom Opalić, koja je 2020. postala i legalna skrbnica tada četverogodišnje Meri, koju je njezina partnerica Martina Zvonić posvojila u Africi. Index.hr je objavio fotografiju Zvonić s djetetom, a one same objavljuju videe s djevojčicom.
Fotografkinja Ana Opalić u razgovoru za Index.hr kazala je da je sklapanjem životnog partnerstva djevojčici iz Afrike, navodi se u članku, zakonski postala skrbnica.
“Godinama smo razmišljale o djetetu, ali nam se to činilo kao nemoguća misija. Onda smo prije par godina upoznale ženu koja je usvojila dvije djevojčice iz Afrike i upravo nas je ona ohrabrila svojim primjerom da se i mi odlučimo na posvajanje. Nismo pokušavale posvojiti dijete u Hrvatskoj jer znamo kako sporo sustav funkcionira. Pojednostavljeno rečeno, naš sustav posvojenja stavlja prava bioloških roditelja ispred prava i dobrobiti djeteta, zbog čega vrlo često djeca imaju male šanse za posvojenje i odrastaju na kraju bez obitelji, sami, u domovima. Upoznale smo dosta ljudi koji su ušli u registar posvojitelja i nažalost nakon više godina čekanja izgubili nadu da ćemo ‘doći na red’ u nekom podnošljivom roku”, navela je Opalić te dodala da je, nakon što je Martinin proces posvojenja završio te su sklopile životno partnerstvo, dobivanje skrbništva prošlo bez problema. Time je opisala način na koji istospolni parovi posvajaju djecu.
> Prof. Hlača: Zakon DR Kongo homoseksualcima i transseksualcima zabranjuje posvajanje
> Sudac Šumanović: ‘Ustavni sud odlukom samoinicijativno uvodi u hrvatski pravni sustav ‘pravo’ istospolnih partnera na zajedničko udomljavanje djeteta’
> Ustavni sud potvrdio da je Zakon o udomiteljstvu u skladu s Ustavom i istovremeno dao nalog da ga se tumači suprotno Zakonu
Opalić je ustvrdila da je naprosto imala sreću što je slučaj došao u ruke osobama koje su bile profesionalne i nisu radile problem oko činjenice da su Ana i Martina u životnom partnerstvu, odnosno što stvaraju tzv. “duginu obitelj”.
“Martina je godinama bila moja obitelj, naravno uz obitelj iz koje potječem. Sad imamo Meri i dva psa. Mi jesmo obitelj i to je nešto što nitko ne smije dovoditi u pitanje”, pohvalila se Ana Opalić, koja je sa svojom partnericom Martinom Zvonić, Sandrom Sobočanec i Sabinom Naranđa osnovala sastav, U pol’ 9 kod Sabe.
Upit o posvajanju
Narod.hr poslao je upit za Zvonić i Opalić o CZSS-u kojem je Zvonić dobila mišljenje o podobnosti za posvojenje, jesu li u Registru potencijalnih posvojitelja i je li djevojčica koju je Zvonić posvojila izvedena iz DR Konga, Zambije ili neke druge zemlje. Ako dobijemo odgovor, objavit ćemo ga.
Što kaže hrvatski Obiteljski zakon?
Obiteljski zakon jasno definira da posvojitelji mogu biti izvanbračni i bračni drugovi, a oboje je definirano kako zajednica muškarca i žene. Bračna zajednica kao zajednica muškarca i žene definirana je i hrvatskim Ustavom nakon što je tu ustavnu zaštitu referendumom 2013. izborila udruga U ime obitelji.
”Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni/izvanbračni drug ako je drugi bračni/izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni/izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog/izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici”, stoji u hrvatskom Obiteljskom zakonu.
>Zašto mediji šute da je u Zambiji zbog sumnje na trgovinu ljudima uhićena Noah Kraljević, vijećnica Možemo?
>Kako je akterica afere Zambija izigrala zakone: ‘Transrodna’ osoba ne smije posvojiti dijete niti u Hrvatskoj niti u Kongu
>Dr. Vukušić o aferi Zambija i poplavi zahtjeva za tzv. promjenom spola
U istom zakonu stoji i da su i bračne i izvanbračne zajednice one između muškarca i žene.
Hrvatsko zakonodavstvo ne prepoznaje pojam ‘transrodne osobe’ u kontekstu obiteljskih odnosa, što ne znači da je posvajanje djece transrodnim osobama dopušteno, za razliku od onog Demokratske Republike Kongo u čijem obiteljskom zakonu u članku 653. jasno stoji da se zabranjuje posvajanje djece od strane homoseksualnih i transseksualnih parova.
Izigravanje zakona
Primjer transrodnog/homoseksualnog para Kraljević pokazuje kako se zaobilazi zakon i dolazi do posvojenja djeteta. Vjenčali su se u Evangeličkoj (luteranskoj) crkvi kao “muškarac” i žena, a zatim ušli u proces posvajanja djeteta. No, na kraju su završili u Zambiji s optužnicom za trgovanje djecom. Kod istospolnog para Opalić-Zvonić situacija je malo drugačija, a one su proceduru same objasnile – jedna je posvojila dijete, a zatim je druga nakon sklapanja životnog partnerstva dobila skrbništvo nad djetetom.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
