Zanimljivosti iz povijesti: Kraljice koje su imale najviše djece

Gospođa Lindsay Holiday za YouTube kreira video uratke koji educiraju o povijesti. Njezini  povijesni videozapisi usredotočeni su na kraljevske obitelji, te uglavnom ‘ženske teme’ kroz stoljeća. Pridružila se YouTubeu 3. siječnja 2010. i prikupila je 553.000 pretplatnika do kraja studenog 2021.

Nedavno je objavila i zanimljivi video o tome koje su kraljice u povijesti imale najviše djece.

Život kraljica

Opisala je život kraljica, koje su živjele tradicionalnim životom, rano se udavale, a od kojih se primarno očekivalo da imaju što je više moguće potomaka kako bi osigurale dinastiju svog muža, rodile prijestolonasljednika, te druge sinove i kćeri koji bi kasnije stupali u povoljne političke brakove. One su se često također bavile politikom, a djecu su odgajale dojilje i dadilje. Nažalost, kroz povijest je smrtnost djece bila velika, čega nisu bile pošteđene ni kraljice, tako da su mnoge nadživjele svoju djecu, koja su od teških bolesti umirala u ranoj dobi.

Velike obitelji

Lindsay Holiday navela je potom devet kraljica i carica koje su imale veliki broj djece:

Mumtaz Mahal, supruga mogulskog cara – 14 djeceCharlotte od Mecklenburg-Strelitza, kraljica Velike Britanije i Irske – 15 djece
Anna Jagiellonica, kraljica Njemačke, Češke i Mađarske – 15 djece
Eleanor od Kastilje, kraljica Engleske – 16 djece

Keran, kraljica Armenije – 16 djece
Marija Terezija, carica Svetog Rimskog carstva – 16 djece
Marija Karolina Austrijska, kraljica Napulja i Sicilije – 17 djece
Anne, kraljica Velike Britanije – 18 djece
Darejan Dadiani, kraljica Gruzije – 23 djece

Među njima su i one povezane s Hrvatskom, kao što je poznata carica Marija Terezija, te njena kćer Marija Karolina Austrijska.

Marija Terezija

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.), prema Wikipediji, češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom, a njezina je vladavina trajala čak 40 godina. U razdoblju od 1740. do 1763. godine vodila je četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka – prije svega Šleske, ali i talijanskih zemalja.

U vrijeme Marije Terezije, Hrvatska je podijeljena na županije, kao veće, i okružja, kao manje sastavne teritorijalne jedinice. Na čelu županija nalazio se župan, a niže i srednje plemstvo okupljalo se na županijskim skupštinama. Jedna od prvih reformi koje je Marija Terezija napravila bila je obnova triju slavonskih županija 1745. godine. Tako se od te godine u sklopu Hrvatske govorilo, osim o postojećim Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Križevačkoj, i o Virovitičkoj, Srijemskoj i Požeškoj županiji, a vrlo brzo uspostavljena je i Severinska županija (sjedište Mrkopalj; Rijeka – Senj – Gorski kotar).

Političarka i reformatorica

Ključno političko tijelo u Hrvatskoj bio je Sabor, tada još uvijek staleški, koji je svoje predstavnike slao u Namjesnički sabor u Požunu (zapravo Ugarski sabor). Na čelu sabora bio je ban, osoba koja je imala status potkralja i predstavljala glavnu državnu instituciju Hrvatske. Marija Terezija je 1767. godine formirala Hrvatsko kraljevsko vijeće (Consilium Regium), čime je uvelike povećala ulogu Hrvatske i smanjila njezinu ovisnost o Ugarskoj.

Kraljica je vijeće ukinula 1779. godine kada je sve njegove ovlasti prenijela na Ugarsko namjesničko vijeće, a ne na Hrvatski sabor. Hrvatska je tada, po prvi puta u povijesti, postala podložna ugarskim državnim tijelima. Ukidanje Vijeća tako je zapravo još više oslabilo položaj Hrvatske unutar Monarhije i pripomoglo ugarskoj hegemoniji.

U braku s lotarinškim vojvodom Franjom Stjepanom Marija Terezija rodila je pet sinova i 11 kćeri.

Marija Karolina Austrijska

Marija Karolina Austrijska (13. kolovoz 1752. – 8. rujna 1814.) je bila prva kraljica Dviju Sicilija kao supruga prvog kralja te kraljevine, Ferdinanda I.

Rođena je kao nadvojvotkinja Marija Karolina Ludovika Josipa Ivana Antonija od Austrije, princeza od Ugarske, Češke, Hrvatske, Slavonije, i Toskane. Majka joj je bila Marija Terezija, nadvojvotkinja Austrije i kraljica Ugarske, češke, Hrvatske i Slavonije. Njen otac je bio Franjo I, car Svetog Rimskog Carstva i veliki vojvoda Toskane.

Marija Karolina je bila trinaesto dijete i pretposljednja kćerka u carskoj obitelji Habsburg. Odgajana je i obrazovana zajedno sa mlađom sestrom, Marijom Antonijom (kasnije poznata kao Marija Antoaneta), sa kojom je bila veoma bliska. Međutim, za razliku od Marije Antonije, Marija Karolina je bila posvećena učenju. Smatrajući da Marija Antonija ima loš uticaj na marljivu Mariju Karolinu, njihova majka ih je razdvojila i Karolini odredila guvernatu njene starije sestre, Marije Josipe. Marija Terezija je Karolinu smatrala kćerkom koja joj najviše sliči.

Odabrana mladenka

Nakon smrti njene starije sestre, Marije Josipe, Karolina je preuzela njeno mjesto odabrane mladenke za napuljskog kralja. Uprkos Karolininim protestima, carica Marija Terezija je bila odlučna njenim brakom zapečatiti alijansu sa španjolskim kraljem Karlom III.

Dana 12. svibnja 1768. udala se za mladog kralja Ferdinanda IV Napuljskog i III Sicilijskog, koji se kasnije proglašava kraljem Dviju Sicilija. Dominantna Marija Karolina je ubrzo preuzela kontrolu nad muževim kraljevinama. Prema napuljskom zakonu, međutim, nije mogla postati državni savjetnik sve dok ne rodi sina. Budućeg Franju I rodila je 14. kolovoza 1777. godine i time dobila još veću moć. Marija Karolina je na kraju preko povodljivog muža uspostavila tiransku vladavinu.

Svrgnuli je nakratko u revoluciji

U listopadu 1793. godine potreslo ju je pogubljenje njene mlađe sestre, francuske kraljice Marije Antoanete. Marija Karolina je odmah muža natjerala da proglasi rat Francuskoj, što je on i napravio, a mir je sklopljen 1796. godine.

Rane 1799. godine i sama je iskusila revoluciju, koja je zamijenila njeno kraljevstvo kratkovječnom republikom. Uz pomoć Britanaca monarhija je ponovo uspostavljena, a pobunjenici su osuđivani i vješani.

Godine 1806. njenog muža je u Napulju svrgnuo francuski car Napoleon Bonaparte, ali Marija Karolina je zadržala vlast nad Sicilijom do 1812. godine sve do abdikacije njenog muža. Marija Karolina se vratila u rodnu Austriju, gdje je umrla 1814. godine.