EU već dugo vremena odugovlači s nabavkom poznatog ruskog cjepiva Sputnik V. Ovo cjepivo je već od početka pandemije u širokoj upotrebi u mnogim državama svijeta. Ali nije još na službenom popisu cjepiva EU, usprkos tome što u ovom trenutku veliki broj ljudi umire od pandemije u toj istoj Europi.
Cjepivo Sputnik V ruske proizvodnje “je vrlo dobro cjepivo” i nalazi se na popisu kandidata za upotrebu u EU, rekao je prije mjesec dana europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton, odgovarajući na pitanje o nestašici cjepiva u Europi, piše TASS.
“Mi u EU imamo najveći portfelj cjepiva, već postoje četiri cjepiva, i, nadamo se, uskoro pet. Postoje usponi i padovi u procesu otpreme, što je nažalost nešto što vidimo s takvim industrijskim kapacitetima”, rekao je Breton. “Imamo, naravno, mnoga druga cjepiva na planetu, što je dobro, jer će […] prije kraja ovog ljeta Europa biti procijepljena, SAD će biti procijepljen, ali sveukupno bi to bilo samo 10% stanovništva planeta kandidata za cjepivo, naravno, tu je i Sputnik. Sputnik je, naravno, vrlo dobro cjepivo, jer su Rusi prilično dobri znanstvenici, i, naravno, ne bih imao razloga sumnjati u to “, dodao je.” Ali, kad se ovo kaže, čini se da ih ima danas imamo poteškoća u proizvodnji ovog cjepiva i zato vidimo puno zahtjeva da se u Europi uspostave neka postrojenja za to. Gotovo svi naši objekti danas se koriste za proizvodnju dogovorenih [cjepiva],”
No, samo mjesec dana kasnije izgleda da se priča mijenja.
Europska komisija, prema najavama, neće više kupovati vektorska cjepiva koja proizvode AstraZeneca i Johnson&Johnson, nego će se ubuduće oslanjati na cjepiva na bazi glasničke RNA (mRNA), koje proizvodi BioNTech/Pfizer, Moderna i CureVac, izjavio je njemački demokršćanski zastupnik u Europskom parlamentu Peter Liese.
Prema tim informacijama, Komisija želi kupiti 900 milijuna doza cjepiva na bazi glasničke RNA za 2022. i 2023. godinu i neće obnavljati ugovore s drugim proizvođačima cjepiva.
Pošto rusko cjepivo Sputnik V ne spada u cjepiva mRNA tipa, pitanje je zašto se ova priča sada mijenja.
* O ovoj temi ne postoji jedinstveno mišljenje u znanstvenoj zajednici, stoga Narod.hr prenosi i stručnjake koji iznose drugačije mišljenje i
stajališta koja možda odudaraju od glavne struje.
Izvor: narod.hr/TASS
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.