Eurobarometar: Glavni razlozi izlaska na europske izbore troškovi života, ali i migracije, obrana…

Europski parlament objavio je „EU postizborno istraživanje 2024.“ o stavovima birača i prioritetima građana. Rezultati su zanimljivi te pokazuju što je građane EU, ali i svake pojedine države članice potaknulo da izađu na izbore za Europski parlament, u kojoj mjeri podupiru EU i EP, koliko su zainteresirani za EU politike…

Rast cijena i troškovi života te stanje u gospodarstvu bili su glavni poticaj europskim građanima da izađu na izbore za Europski parlament. Kod hrvatskih građana to je još izraženije. Za Nijemce glavni razlog izlaska na izbore bilo je pitanje migracije i azila, za Šveđane, Dance, Nizozemce i Maltežana na prvom je mjesto pitanje okoliša i klimatskih promjena, u Litvi i Latviji najvažniji razlog je pitanje obrane, a u Finskoj, Estoniji i Luksemburgu međunarodna situacija.

Teme koje su potaknule građane da glasuju na izborima za EP

Rast cijena i troškova života (42 %) te stanje u gospodarstvu (41 %) bili su glavni poticaj europskim građanima da izađu na izbore za Europski parlament u lipnju ove godine.

Trećina birača (34 %) ističe kako ih je na glasanje potaknula međunarodna situacija, a sličan udio ispitanika izdvaja obranu demokracije i vladavine prava (32 %).

Točno 28% ispitanika izjavilo je da su ih na glasovanje na izborima za Europskim izborima potaknule teme okoliša i klimatskih promjena, migracija i azila, ali i obrane i sigurnosti EU.

Nešto manji poticaj za glasovanje prema ovom istraživanju na razini EU pobuđivale su teme pristupa zdravstvenoj skrbi (24%), kriminala (17%), obrazovanja (13%) i nezaposlenosti (11%). Na začelju poretka, kao teme koje su komparativno bile najmanji poticaj biračima da izađu na europske izbore u cijeloj EU, su: stanovanje (10%), rodna ravnopravnost (7%) i digitalizacija (6%).

>Desnica jača, Europska unija pred izazovom političkog preslagivanja

Izdvojeni podaci za Republiku Hrvatsku pokazuju sličan redoslijed. Birače u Hrvatskoj na izlazak na izbore najviše su motivirale teme rasta cijena i troškova života (56%) te stanje u gospodarstvu (55%). Za primijetiti je da su ovi postoci značajno viši nego u EU kao cjelini.

Za birače u RH, isto kao i u EU, najmanje su bitne bile teme digitalizacije (10%), stanovanja (9%) i rodne ravnopravnosti (7%). Od ostalih rezultata treba istaknuti da se birače u RH značajno više nego one u ostatku EU zanimaju teme socijalne zaštite i pristupa zdravstvenoj skrbi. Ta je tema bila poticaj za čak 37% birača u RH (24% na razini EU).

Oni koji nisu glasali – među temama koje su ih mogle motivirati na sudjelovanje na izborima – izdvojili su također troškove života (46 %) te ekonomsku situaciju (36 %). Ista situacija je i u RH, samo su postoci i u ovom slučaju u RH značajno viši. Troškove života u RH je izdvojilo 59%, a ekonomsku situaciju 45%.

Potpora EU i Europskom parlamentu

Rezultati “EU postizbornog istraživanja 2024.” pokazuju da 48% ispitanika ima pozitivan dojam o EU, 36% ima neutralan dojam, a 16% negativan. Izdvojeni rezultati za RH u ovom slučaju pokazuju još pozitivnije stavove. 56% ispitanika iz RH ima ukupno pozitivan dojam o EU, 34% ih je neutralno, a 10% negativno nastrojeno.

Slični rezultati, ali i razlika između EU i RH, vidljiva je u pitanju dojma o Europskom parlamentu. Na razini EU27 42% ispitanika ima pozitivan stav prema EP, 39% neutralan, a 18% negativan. Baš kao i u pitanju dojma o EU, ispitanici u RH i na EP gledaju pozitivnije od agregatnih rezultata u cijeloj EU. 49% ispitanika iz RH na EP gleda pozitivno, 37% neutralno, a 14% negativno.

Koristi od članstva u EU

Više od dvije trećine stanovnika EU (70%) smatra da njihova država ima koristi od članstva u EU. Jedna četvrtina (24%) ne misli tako, a 6% ispitanih “ne zna”. U RH su podaci još pozitivniji. Čak 85% ispitanih smatra da RH ima koristi od EU, a samo 14% misli da nema.

Da ne zna odgovor na ovo pitanje izjavilo je 1% ispitanih.

Kao glavnu prednost od članstva u EU ispitanici u cijeloj EU istaknuli su da članstvo u EU poboljšava suradnju između (NAŠE ZEMLJE) i ostalih država članica (36%). Na drugom je mjestu s 32% odgovor da EU pridonosi održavanju mira i jačanju sigurnosti.

>Eurobarometar: Hrvatima sloboda kretanja najveće postignuće EU-a

Zanimljivo, podaci za RH pokazuju da je uvjerljivo najveći benefit od članstva u EU za državljane RH taj da “EU donosi ljudima iz RH nove mogućnosti za rad” (51%). Na drugom mjestu u RH je odgovor da “EU poboljšava standard života ljudi iz RH” (33%).

Zainteresiranost za politike EU

Zanimljivi su rezultati istraživanja na postavljeno pitanje: Biste li rekli da pratite što se događa u politici EU?

Na razini EU samo 17% ispitanika odgovorilo je da prati što se događa u politici EU većinu vremena. Najviše je onih koji to prate povremeno (45%) ili rijetko (24%). Nikad ili gotovo nikad politiku EU ne prati 14% ljudi.

U RH samo 9% stanovnika redovito prati politiku u EU. 50% prati povremeno, 23% rijetko, a nikada ili gotovo nikada 18%.

Budućnost EU i rast standarda

Ukupno gledajući građani 27 država članica u većini su optimistični prema budućnosti EU. 65% ispitanih je optimistično, 32% pesimistično, a 3% “ne zna”. Zanimljivo, stavovi građana kad je u pitanju njihov osobni standard u budućnosti nisu toliko optimistični. Većina ispitanih smatra da će njihov životni standard ostati nepromijenjen (55%). Da će se standard smanjiti misli 26%, a samo 16% na ovaj segment gleda optimistično.

Građani RH su i po ova dva pitanja nešto optimističniji od prosjeka EU. 77% ih je optimistično glede budućnosti EU, 22% pesimistično, a 1% “ne zna”. I što se tiče projekcija životnog standarda građani RH su optimističniji od prosjeka EU. Međutim, i u RH većina misli da će njihov standard u budućnosti ostati nepromijenjen. Tako misli 61% ispitanika, 17% misli da će im se standard smanjiti, a 22% da će u budućnosti živjeti bolje.

>Europski parlament izglasovao rezoluciju kojom izjednačava i osuđuje nacistički i komunistički režim

Loading...

Taking too long?

Reload document

| Open in new tab

Glasovanje na izborima za Europski parlament 2024.

Na europskim izborima u lipnju odaziv birača EU-a bio je 50,74 %, što je najviše u posljednjih 30 godina te slično izlaznosti 2019. godine. U odnosu na te izbore, povećan je odaziv u 16 od 27 država članica. Da se njihov glas u Uniji čuje smatra 56 % ispitanika, što je porast od 8 postotnih bodova u odnosu na veljaču / ožujak 2024.

Hrvatska nije slijedila europski trend te je s 21,35 % bila na samom začelju kada je riječ o odazivu birača. Kao glavni razlog za neizlazak na birališta ispitanici u Hrvatskoj navode nezainteresiranost za politiku (30 %), činjenicu da inače rijetko glasaju te uvjerenje da glasanje ništa ne mijenja (po 19 %).

No analiza Eurobarometra upućuje na to da za brojne građane u EU-u glasanje na europskim izborima postaje navika. Na pitanje zašto glasaju, njih 46 % je odgovorilo da to uvijek čine, 42 % da je to njihova građanska dužnost, dok je 20 % ispitanika reklo kako žele dati potporu političkoj stranci koja im je bliska. Birači u EU-u su odluku za koga će glasati uglavnom temeljili na tome koliko su stranački programi bliski njihovim idejama i vrijednostima. Stranački prijedlozi o europskim temama bili su najčešći razlozi odabira određene liste za 47 % birača (+4 p.p. u odnosu na 2019.).

Detaljan pregled rezultata istraživanja dostupan je ovdje.

Kontekst

Postizborni Eurobarometar za Europski parlament je provela agencija Verian (nekadašnji Kantar Public) između 13. lipnja i 8. srpnja 2024. u svih 27 EU država članica. Istraživanje je provedeno uživo, a video-intervjui (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je ukupno 26 349 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji. Uz pregled prema socio-demografskim pokazateljima (spol, dob, regija, urbanizacija) u odgovorima na pitanja o europskim izborima dodatno je napravljeno ponderiranje prema nacionalnom odazivu birača.

>Europski parlament uvrstio surogatstvo u zločin trgovine ljudima

Izvor: narod.hr