Desnica će, pokazuju istraživanja javnog mnijenja, ostvariti značajan uspjeh na izborima za Europski parlament. Time će nekadašnjim strankama s ruba političkog spektra narasti utjecaj u Europskoj uniji, piše u analizi njemačka agencija dpa, koju prenosi HRT.
No koliki bi mogao biti taj pomak udesno i koliko će on ‘potresti’ Europsku uniju? Već mjesecima politički analitičari predviđaju da će na europskim izborima ljevičarske stranke izgubiti mjesta nauštrb desnice. Uzgred, dpa desnici dosljedno dodaje pridjev “ekstremna”.
Vijeće za vanjske poslove još je na početku godine predvidjelo da će doći do “oštrog skretanja udesno”. Desnica bi mogla dobiti izbore u čak devet zemalja, između ostaloga u Belgiji, Italiji i Francuskoj.
Desnica je za etablirane snage uvijek ‘ekstremna’ i ‘ protueuropska’
U etabliranim europskim političkim i medijskim krugovima desnicu se uporno bez razlike predstavlja kao protueuropsku. Političke snage koje su dosad vodile glavnu riječ očito sebe smatraju svojevrsnim zaštitnicima Europe, a njihovi protivnici za njih su automatski i protivnici Europe.
>Europski izbori: DIP zaprimio 25 lista, evo kakve su poruke poslane
Uspjeh desnih stranaka, piše dpa, mogao bi donekle ugroziti većinu koju drže tri ‘srednjostrujaške’ grupacije – Europska pučka stranka (EPP) desnog centra, socijaldemokrati lijevog centra (S&D) i liberalno-centristička Obnovimo Europu (Renew Europe).
Desni Identitet i demokracija (ID) i “euroskeptični” Europski konzervativci i reformisti (ECR) koje dpa opisuje kao “manje radikalne” od ID-a, dvije su glavne grupacije koje će vjerojatno najviše profitirati na izborima.
Predviđa se jačanje desnice
Podaci anketa s kraja svibnja pokazuju da bi ID mogao dobiti 68 mjesta, a ECR 75. Time bi one s postojećih 118 mandata u Europskom parlamentu skočile na 143. Europski parlament broji ukupno 720 mjesta.
EPP, S&D i Renew trebale bi u novom sazivu imati 404 mjesta, što je tanja većina od sadašnjih 417 mandata, ali, nadaju se, još uvijek dovoljno da sačuvaju većinu koju imaju od izbora 2019.
>Rušenje mita: Desnica je uvjerljivo nadjačala ljevicu usprkos vrlo visokoj izlaznosti birača
Ako se projekcije pokažu točnima, parlament će ipak imati utjecajniji nacionalistički blok što će zasigurno izmijeniti i rasprave o ključnim pitanjima s kojima se Europa suočava.
Djelovanje na polju klimatskih promjena, rast migracija i odgovor na njih, ekonomska neizvjesnost i bijes protiv establišmenta među mnogobrojnim su razlozima kojima analitičari obrazlažu uspon desnice.
Kakva je uloga Rusije?
Sve navedeno, ojačano ruskim dezinformacijskim kampanjama, stvorilo je moćnu mješavinu koja je uzdigla desnicu. Ovdje dpa sugerira da Rusija svojim kampanjama radi ciljano u korist desnice. Međutim, ne postoje ozbiljne naznake da Rusija u svojim dezinformacijskim aktivnostima ima stvarne saveznike među organiziranim političkim snagama u Europi.
Potpredsjednica Europske komisije Vera Jourová, kako je citira Financial Times, požalila se da se Europa bori protiv “lavine dezinformacija” iz Rusije.
Istrage širom EU-a otkrivaju dokaze o tome. Belgijski premijer Alexander De Croo u ožujku je rekao da su obavještajne službe njegove zemlje otkrile ruske mreže u “nekoliko europskih zemalja” čiji je cilj utjecati na europske izbore. No zasad nitko nije pružio argumente za tvrdnju da u tome sudjeluju europske stranačke strukture.
Desne stranke međutim ukazuju da institucije EU-a dominiraju svakodnevnim životom javnosti, a nemoćne su im istovremeno pomoći.
Sada će teže prolaziti neki ciljevi, posebice oni koji se tiču klime i migracija
Utjecaj desnog spektra vjerojatno će spriječiti uspješnu suradnju EU-a na sveobuhvatnim političkim ciljevima kao što su klima i migracije, u skladu s njihovim ciljem jačanja suverenih uloga zemalja.
Moguće je stoga da ambiciozni europski politički ciljevi koji traže visoku razinu suradnje među državama članicama ne ugledaju svjetlo dana u mandatu slijedeće Europske komisije.
Primjer takvih vrsta dogovorenih politika Komisije na odlasku su Zeleni plan ili Europski pakt o migracijama i azilu.
>Mađari najavili prioritete predsjedanja EU-om: Zaustavljanje migracije i zapadni Balkan
Pomak udesno mogao bi utjecati i na izbor sljedećeg predsjednika Europske komisije, vjerojatno najmoćnije uloge u EU.
Von der Leyen bi htjela još jedan mandat, ali ima jaku konkurenciju
Njemačka konzervativka Ursula von der Leyen iz EPP-a želi drugi mandat. Međutim, pronalazak parlamentarne većine koja bi joj dala potporu mogao bi se pokazati iznimno teškim jer političke skupine prilagođavaju svoje poteze sve većoj potpori birača desnici.
Čelnica francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen rekla je talijanskom listu Corriere della Sera da želi bliže surađivati s Braćom Italije predsjednice talijanske vlade Giorgie Meloni.
“Ako uspijemo, možemo postati druga najmoćnija grupacija u Europskom parlamentu. Mislim da se takva prilika ne smije propustiti”, rekla je Le Pen.
Dvije stranke pripadaju dvjema različitim grupacijama u EP-u, Nacionalno okupljanje pripada ID-u, a Braća Italije ECR-u.
Može li doći do suradnje ID-a i ECR-a?
Spajanje ID-a i ECR-a moglo bi se pokazati odlučujućim čimbenikom za izbor budućeg čelnika EK-a i za sastav sljedeće Komisije.
U travnju von der Leyen nije isključila suradnju sa skupinom ECR i pridobila je potporu talijanske premijerke.
>Tko su i za što se zalažu kandidati koji žele na čelo Europske komisije?
To bi se pak moglo pokazati kao riskantna strategija: njemački socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz upozorio je von der Leyen da ne pokušava osigurati još jedan mandat uz pomoć desničara.
No desnica je daleko od homogene sile. Ono što ih prvo dijeli jest Rusija. Poljska stranka Pravo i pravda, dio ECR-a, dijametralno je suprotna prokremaljskom stajalištu mađarskog Fidesza o ukrajinskom ratu. Meloni je u međuvremenu zauzela jasan proukrajinski stav.
Pokušaj desnice da se dopadne ‘mainstreamu’ i odnos prema Rusiji
Još jedno polarizirajuće područje su pokušaji desnice da se dopadne ‘mainstreamu’ čime misli privući određenu kategoriju birača.
U skupini ID nastao je raskol nakon što je vodeći kandidat njemačkog AfD-a Maximilian Krah rekao da nisu svi članovi SS-a, nacističke paravojne skupine, bili zločinci.
To je dovelo do osude iz Nacionalnog okupljanja, koji se pokušava otresti svoje antisemitske reputacije i naposljetku rezultiralo izbacivanjem AfD-a iz skupine ID.
No niti je siguran uspjeh desnice na izborima niti imenovanje von der Leyen.
Međutim, jasno je da se raspada ‘sanitarni kordon’, neformalan poslijeratni sporazum za isključivanje desnice iz vlasti, jer sve više takvih stranaka ulazi u vladajuće koalicije, zaključuje dpa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
