U geopolitičkim promjenama koje su nastupile posljednjih nekoliko godina, Rumunjska zauzima važno mjesto te iz tog razloga dolazi do učestalih bilateralnih susreta Predsjednika Poljske Andrzeja Dude i njegovog rumunjskog kolege Klausa Iohannisa čijim dolaskom na vlast je krenula oštra borba protiv korupcije u Rumunjskoj.
Rumunjska, uz Poljsku i Hrvatsku, čini temeljne članice Inicijative tri mora, odnosno Inicijative Jadran – Baltik – Crno more čiji je zadnji summit održan nedavno u Dubrovniku na Croatian Forumu 2016. Inicijativa tri mora snažno je politički podržana od strane SAD-a.
Ministri i parlamentarni zastupnici na optuženičkim klupama
Danas Rumunjska s gospodarskim rastom od 5,9 posto u drugom kvartalu 2016. najavljuje skoro moguće preskakanje Hrvatske i nekih drugih zemalja. Nakon što je prvi kvartal 2016. završila s godišnjim rastom BDP-a od 4,3 posto, polugodišnji rast BDP-a se zaustavio na 5,2 posto. Ovakvi gospodarski rezultati proizlaze iz činjenice da je Rumunjska dolaskom na mjesto predsjednika Klausa Iohannisa otvorila put borbi protiv korupcije u kojoj je u posljednjih nekoliko godina zbog zlouporabe položaja i korupcije osuđeno više od 1500 osoba.
Pažnju svjetske javnosti su privlačila brojna uhićenja poznatih osoba iz politike, pravosuđa, medija i industrije obzirom da je cijeli sustav bio premrežen korupcijskom shemom. Najpoznatiji primjeri korupcije su bili „Afera Microsoft“ iz 2004. gdje su zbog pogodovanja u kupnji licenci za programe u školama optuženi mnogi gospodarstvenici i devet bivšim ministara.
Od 1500 uhićenih osoba više je od polovice bila na vodećim položajima u državi od bivših ministara, gradonačelnika, parlamentarnih zastupnika, sudaca pa do šefova agencija pri čemu je osam bivših ministara osuđeno na višegodišnje kazne zatvora. Uz predsjednika Iohannisa velik doprinos borbi protiv korupcije dala je rumunjska Agencija za borbu protiv korupcije (DNA).
Velika potreba za osnivanjem takve agencije postoji i u Hrvatskoj.
Borba protiv korupcije – nužnost
Jedan od posljednjih zvučnijih koruptivnih slučajeva je uhićenje i kazneni postupak protiv bliske suradnice bivšeg predsjednika Traiana Basescua, Elene Udrea, bivše ministrice turizma i regionalnog razvoja osumnjičene za primanje mita, pranje novca te trgovinom utjecaja te zlouporabom položaja. Tužiteljstvo je tražilo kazneni postupak zbog sumnje da je primila novčanu naknadu oko četiri milijuna eura kako bi prepustila kontrolu jednog opskrbljivača električnom energijom.
Bivša postkomunistička društva, među kojima je i Hrvatska, premrežene su koruptivnom mrežom čiji pipci nerijetko sežu i do samih vrhova izvršne i zakonodavne vlasti. Ona osobito zahvaćaju društva u kojima nije izvršena lustracija ili koja su „tajkunizirana“ (najčešće od komunističkih kadrova ili njima bliskih ljudi).
Stručnjaci vjeruju da sadašnji razvoj situacije u borbi protiv korupcije više nije reverzibilan. Čini se da je izbor Klausa Iohannisa ohrabrio i druge političare da pojednostave proceduru za ukidanje imuniteta zastupnika, ministara i šefova država, kao i borbu protiv korupcije.
O ovoj temi se nažalost nije čulo mnogo kod nas. A borba protiv korupcije, po primjeru Rumunjske ili nekih drugih bivših komunističkih zemalja, je jednostavno nužnost da bi se cijeli mehanizam okrenuo u pozitivnom smjeru.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/novipogledi.hr
