Francuski birači u nedjelju izlaze na lokalne izbore koji se smatraju posljednjim testom političkog raspoloženja prije predsjedničkih izbora 2027. godine. Biračka mjesta otvorena su od 8 do 20 sati, a prvi rezultati očekuju se nakon zatvaranja.
Na izborima, na kojima se bira oko 35.000 gradskih i općinskih vijećnika na šestogodišnji mandat, pravo glasa ima gotovo 49 milijuna ljudi. Vijećnici zatim biraju gradonačelnike. Posebna pozornost usmjerena je na desničarsku stranku Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, kao i na Macronovu centrističku stranku Preporod, obje u nastojanju da izgrade snažnu lokalnu bazu.
Zeleni, koji su 2020. postigli dobre rezultate, sada strahuju od gubitka podrške. Očekuje se žestoka borba za glavne gradske vijećnice, posebno u Parizu, gdje konzervativci nastoje prekinuti 12 godina socijalističkog vodstva Anne Hidalgo, te u Marseilleu, gdje socijalisti također riskiraju gubitak vlasti pred izazovima lijeve oporbe i Nacionalnog okupljanja. Stranačke liste moraju po pravilima izbora imati jednak broj muškaraca i žena.
Lokalni izbori uvertira su u predsjedničke
Izbori se održavaju 15. i 22. ožujka te će se pomno pratiti jer se smatraju svojevrsnom generalnom probom za predsjedničke izbore i pokazateljem stanja francuske političke scene. U mnogim gradovima ovi će izbori imati obilježje revanša.
Prethodni su održani usred pandemije covida-19, koja je ozbiljno poremetila izborni proces: velik broj birača nije izašao na izbore, što je znatno oslabilo legitimitet tada izabranih gradonačelnika. Primjerice, Anne Hidalgo izabrana je glasovima samo 17 posto Parižana.
>Francuska: Ankete pokazuju da bi Le Pen mogla pobijediti na predsjedničkim izborima
Male općine i reforma iz 2025.
Čak i prije samog glasanja, 68 posto općina već zna tko će im biti gradonačelnik. U gotovo dvije trećine francuskih gradova kandidira se samo jedna lista, ponajviše u malim ruralnim sredinama. Budući da ne postoji minimalni prag izlaznosti niti minimalan broj potrebnih glasova (dovoljan je i jedan), nositelji tih lista već znaju da će biti izabrani.
U prošlosti su male općine s manje od tisuću stanovnika imale posebnu iznimku koja im je davala veću fleksibilnost: bilo je moguće mijenjati listu, brisati ili dodavati imena. To je imalo smisla u malim zajednicama u kojima se svi poznaju i gdje je politika često pitanje dobrosusjedskih odnosa.
No nakon reforme iz 2025. sve općine podliježu istim pravilima. Uvedena je i apsolutna obveza rodno uravnoteženih lista, što ranije nije bio slučaj. Za male općine to je postalo velik problem jer često nemaju dovoljno žena spremnih za kandidaturu. Obveza jednakog broja muškaraca i žena na listama spriječila je formiranje mnogih kandidatura, pa je time dodatno ojačao fenomen izbora s jednom listom.
Chalain-le-Comtal i reakcije lokalne zajednice
Ta je reforma dovela i do neočekivanih situacija. Primjer je malo mjesto Chalain-le-Comtal u pokrajini Forez, gdje postoji samo jedna lista, koju predvodi 23-godišnji Tom Rieu. On je član stranke Identité-Libertés, koju vodi Marion Maréchal. Budući da nema protukandidata, a stanovnici nemaju mogućnost mijenjati njegovu listu, sigurno će biti izabran 15. ožujka.
Regionalni mediji to su popratili zabrinutim naslovima da će jedna ruralna općina “po prvi put pasti u ruke krajnje desnice”. No na forumima lokalnih medija raspoloženje je drugačije: mnogi su zadovoljni što se mlada osoba odlučila posvetiti služenju zajednici, i to u ulozi koja nipošto nije lagodna.
Veliki gradovi: Pariz, Lyon i Marseille
Posebna se pozornost posvećuje velikim urbanim središtima Parizu, Lyonu i Marseilleu. U njima će se prvi put nakon desetljeća primijeniti novi izborni sustav koji bi trebao biti demokratičniji. Naime, prethodni sustav je bio kritiziran da ne odražava stvarno raspoloženje birača u tri najveća francuska grada.
Pomno će se pratiti i izbori u gradovima gdje se kandidiraju istaknute političke osobe.
Tako je u Nici kandidat Éric Ciotti, predsjednik stranke Savez desnice za Republiku i saveznik Nacionalnog okupljanja Marine le Pen, koji se suprotstavlja aktualnom gradonačelniku Christianu Estrosiju, piše The European Conservative.
Estrosi dolazi iz desnog političkog spektra, ali ga kritičari optužuju da je iz oportunizma napustio svoje ranije političke stavove i približio se Macronovu taboru. Ciotti eventualnu pobjedu u Nici vidi kao važan korak u vlastitoj političkoj karijeri te se smatra mogućim budućim premijerom u slučaju da Jordan Bardella pobijedi na predsjedničkim izborima 2027.
Veliku pozornost privlači i Le Havre, gdje se kandidira Édouard Philippe, bivši Macronov premijer i jedan od glavnih favorita predsjedničkog tabora za izbore 2027. Prema trenutačnim procjenama, mogao bi izgubiti od komunističkog kandidata.
Slabiji rezultat Zelenih i izazovi u Lyonu
Na nacionalnoj razini lokalni će izbori poslati važne signale o snazi pojedinih političkih stranaka. Zeleni, koji su na izborima 2020. usred pandemije osvojili niz velikih gradova, vjerojatno će izgubiti dio podrške jer su, blago rečeno, razočarali svoje birače u gradovima poput Strasbourga, Bordeauxa i Lyona.
U Lyonu se gradonačelnik Grégory Doucet suočava s izazovom lokalnog političkog veterana Jean-Michela Aulasa. Time bi mogao završiti mandat koji je mnoge stanovnike Lyona podsjetio na iskustvo Parižana pod upravom Anne Hidalgo: grad je prljaviji, manje siguran, s narušenim ugledom i dojmom da njime dominira radikalna ljevica.
Politička borba u Parizu i izazovi desnice
U Parizu je politička borba posebno žestoka. Kandidat kojeg podržava Anne Hidalgo, socijalist Emmanuel Grégoire, vodi u anketama s nešto više od 30 posto potpore. No to ujedno znači da oko 70 posto Parižana ne želi da on preuzme vodstvo grada.
Ishod izbora vrlo je neizvjestan jer svaki kandidat koji prijeđe prag od 10 posto ulazi u drugi krug, a takvih bi moglo biti čak pet, što bi dodatno rascjepkalo glasove.
Na desnici se pozornost usmjerava na Rachidu Dati, bivšu ministricu kulture koja je iz stranke Republikanci prešla u Macronov tabor. Iako je iskusna političarka s jakim uporištem u Parizu, prati je loša reputacija i sudski postupci povezani s optužbama za korupciju, a ima i poteškoća u održavanju stabilnog tima.
>Ubojstvo desnog aktivista bacilo svjetlo na Nepokorenu Francusku: Tko su i kakvu politiku vode?
Sarah Knafo, partnerica Érica Zemmoura i zastupnica u Europskom parlamentu iz stranke Reconquête, nastoji joj preoteti dio glasova kako bi ojačala vlastiti politički položaj na nacionalnoj razini.
No ako između njih ne dođe do dogovora, njihovo međusobno natjecanje moglo bi otvoriti put pobjedi nasljednika Anne Hidalgo. Time se ponovno stavlja na kušnju jedinstvo desnice, pod uvjetom da se Rachida Dati, s obzirom na svoj politički put, još uvijek može smatrati kandidatom desnice. Nacionalno okupljanje Marine le Pen u Parizu obično teško prelazi prag od pet posto, pa se ne očekuje da će ovi izbori biti iznimka.
Strategija RN i mobilizacija birača
Za stranku Marine Le Pen i Jordana Bardelle ovi su lokalni izbori iznimno važni. S obzirom na dobre rezultate u nacionalnim anketama, glasanje će pokazati može li stranka, koja je na lokalnoj razini tradicionalno slabija, osvojiti više gradova i zadržati one koje već vodi, poput Perpignana, kojim posljednjih šest godina upravlja Louis Aliot, jedan od potpredsjednika stranke.
Toulon bi također mogao prijeći u ruke Nacionalnog okupljanja, gdje je kandidatkinja konzervativna zastupnica Laure Lavalette. U Marseilleu, drugom najvećem gradu u Francuskoj, kandidat Franck Allisio trenutačno vodi uz podršku šireg desnog spektra, uključujući senatora Stéphanea Raviera. Ipak, za pobjedu će morati zadržati prednost i u drugom krugu.
Važnu ulogu mogla bi imati i demografija birača, posebno pitanje hoće li stranka uspjeti mobilizirati umirovljenike da izađu na lokalne izbore.
Samo nekoliko dana prije prvog kruga Marine Le Pen uputila je snažan apel svojim biračima da masovno izađu na izbore i time, kako kaže, učine “prvi korak prema promjeni vlasti” već u ožujku 2026. Njezina stranka i saveznici sudjeluju na izborima u gotovo 550 gradova s više od 3500 stanovnika.
Strategija se temelji na kvaliteti, odnosno fokusiranju na simbolički važne gradove, a ne na velik broj kandidatura. No čak i osvajanje mjesta u gradskim vijećima bez nužnog preuzimanja gradonačelničkih funkcija dugoročno je važno za stranku – jača lokalnu mrežu i utjecaj u neizravnim izborima za Senat.
>Kad antifa uđe u institucije: Smrt Quentina Deranquea je politički skandal Francuske
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/The European Conservative
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.