Eskalacija prosvjeda na Kubi; što je u pozadini?

Posljednjih tjedana na Kubi su izbili prosvjedi zbog sve dublje gospodarske i energetske krize koja pogađa zemlju. Građani u više gradova počeli su izlaziti na ulice nakon dugotrajnih nestanaka električne energije, koji u nekim područjima traju i do 15 sati dnevno, te zbog naglog rasta cijena hrane i kroničnih nestašica osnovnih proizvoda. Nezadovoljstvo se dodatno pojačalo nakon što je vlada priznala da zemlja mjesecima ima ozbiljan manjak goriva, što je dovelo do paralize dijela javnih službi i svakodnevnog života stanovništva.

Prosvjedi na Kubi posljednjih dana eskaliraju u nasilne incidente. Najozbiljniji incident dogodio se u gradu Morónu u središnjoj provinciji Ciego de Ávila. Tamo su prosvjednici upali u zgradu lokalnog ogranka Komunističke partije i opljačkali je.

>Fokus Washingtona: Nakon Irana, na redu je Kuba?

Eskalacija u nasilne prosvjede

Prema informacijama kubanskog Ministarstva unutarnjih poslova, skup je u početku bio miran, no tijekom noći pretvorio se u nasilje. Manja skupina demonstranata kamenovala je zgradu stranke, razbila prozore i ušla u prostorije, iz kojih su iznijeli namještaj i druge predmete te ih zapalili na ulici. U neredima su oštećeni i drugi državni objekti u blizini, među njima ljekarna i državna trgovina. Policija je nakon incidenta uhitila najmanje pet osoba. 

#Cuba is burning; even the #Communist Party headquarters in Morón, Ciego de Ávila was set on fire amid unrest…. there’s no electricity for the last eight days or more, no petrol/ diesel.
Hope the PB of @cpimspeak will explain the reasons for this outrage by comrades of Cuba….… pic.twitter.com/5WdNS7TUtY

— KVS Haridas 🇮🇳 (@keveeyes) March 15, 2026

Na videosnimkama koje se šire društvenim mrežama vidi se kako okupljeni bacaju kamenje prema zgradi dok uzvikuju ”sloboda”, a na ulici gore improvizirane vatre od zapaljenog namještaja. Takve scene rijetke su u državi u kojoj su javni prosvjedi relativno neuobičajeni i često brzo ugušeni.

Cuban protesters ransack Communist office as energy crisis deepens https://t.co/XFhKU9T5vi

— BBC News (World) (@BBCWorld) March 14, 2026

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel priznao je da su pritužbe građana na nestašice i nestanke električne energije ”legitimne”, ali je istodobno poručio da vlasti neće tolerirati vandalizam i nasilje. U objavi na društvenoj mreži X naglasio je da su višesatni prekidi u opskrbi električnom energijom izazvali ”veliku uznemirenost” među stanovništvom, piše The Guardian.

>Trump razmatra ‘prijateljsko preuzimanje’ Kube

Duboka energetska kriza

Kriza u energetskom sustavu jedan je od glavnih uzroka prosvjeda. Kuba već mjesecima trpi ozbiljan manjak goriva, a vlasti tvrde da zemlja tri mjeseca nije primila nijednu veću isporuku nafte. Prema vladi u Havani, situaciju je dodatno pogoršalo pooštravanje američkih sankcija i blokada isporuka venezuelanske nafte, koja je ranije pokrivala velik dio kubanskih energetskih potreba, piše Reuters.

Zbog nedostatka goriva i kvarova na zastarjelim termoelektranama, veliki dijelovi zemlje svakodnevno ostaju bez električne energije. U nekim razdobljima čak dvije trećine teritorija istodobno je ostajalo bez struje, što se smatra jednim od najtežih energetskih kolapsa u novijoj povijesti zemlje.

Energetska kriza paralizirala je mnoge javne službe. Problemi s električnom energijom otežavaju rad bolnica, opskrbu vodom, prijevoz i distribuciju hrane. Prema procjenama međunarodnih organizacija, nestašice goriva utječu i na medicinske usluge, jer bolnice često nemaju dovoljno energije za rad ključne opreme. 

Val nezadovoljstva u više gradova

Nemiri u Morónu dio su šireg vala prosvjeda koji se posljednjih tjedana širi Kubom. U Havani i drugim gradovima građani navečer izlaze na balkone i ulice te lupaju loncima i tavama – tradicionalnim oblikom prosvjeda poznatim kao ”cacerolazo”. Demonstracije su zabilježene u više četvrti glavnog grada, uključujući Marianao, Guanabacou i Centro Habanu.

🇨🇺Cuba enters its eighth straight night without power as protests spread across the island.

No fuel shipments in three months.

Bakeries running on firewood.

And now Havana is talking to Washington for the first time, because they have no other choice.pic.twitter.com/fyk4bNsR5w https://t.co/CGLz9te8q2

— Mario Nawfal (@MarioNawfal) March 14, 2026

Prosvjedima su se pridružili i studenti, piše Reuters. Skupina studenata okupila se početkom ožujka na Sveučilištu u Havani kako bi upozorila na prekide nastave uzrokovane energetskom krizom i nedostatkom internetske infrastrukture.

Iako kubanski ustav iz 2019. formalno priznaje pravo na prosvjed, zakon koji bi precizno regulirao način njegova provođenja još nije donesen. Zbog toga sudionici prosvjeda često riskiraju uhićenja ili druge sankcije, a vlasti događaje redovito opisuju kao izolirane incidente.

>SAD pojačava pritisak na Kubu: Rušenje komunističke vlasti do kraja godine?

Politički sustav Kube i dugotrajni sukob s SAD-om

Politički sustav Kube temelji se na jednopartijskoj vlasti u kojoj Komunistička partija ima potpunu kontrolu nad državnim institucijama, a predsjednik Miguel Díaz-Canel nalazi se na čelu države i vlade. Takav sustav uspostavljen je nakon Kubanske revolucije 1959., kada je Fidel Castro srušio režim Fulgencija Batiste i uveo socijalistički model vlasti. Od tada Kuba formalno nema višestranački politički sustav, a ključne političke i gospodarske odluke donose se unutar partijskog vrha.

Gospodarstvo je velikim dijelom u državnom vlasništvu, dok je privatni sektor dopušten tek u ograničenom obliku. Iako su posljednjih godina provedene određene reforme kojima su otvoreni mali privatni obrti i poduzeća, država i dalje kontrolira većinu ključnih industrija, energetiku i trgovinu. Taj model suočava se s brojnim problemima, uključujući nisku produktivnost, zastarjelu infrastrukturu, kronični nedostatak stranih ulaganja i ovisnost o uvozu goriva i hrane.

U političkom i gospodarskom smislu ključnu ulogu ima dugotrajni sukob sa Sjedinjenim Državama. Nakon revolucije početkom 1960-ih Washington je uveo trgovinski embargo na Kubu, koji je s vremenom proširen financijskim i investicijskim ograničenjima. Embargo traje više od šest desetljeća i jedan je od najdugotrajnijih sustava sankcija u modernoj međunarodnoj politici. Kubanske vlasti tvrde da upravo ta politika ozbiljno ograničava razvoj zemlje jer otežava pristup kreditima, tehnologiji, međunarodnim bankama i energentima. Američke administracije, s druge strane, sankcije opravdavaju nedostatkom političkih sloboda i kršenjem ljudskih prava na otoku.

Trumpov pritisak

Kratko razdoblje ublažavanja napetosti dogodilo se tijekom predsjedništva Baracka Obame, kada su dvije države obnovile diplomatske odnose i djelomično olakšale putovanja i trgovinu. Međutim, većina sankcija ostala je na snazi, a odnosi su ponovno postali napeti u sljedećim godinama.

Politika Donalda Trumpa prema Kubi znatno je pooštrila američki pristup. Njegova administracija ograničila je putovanja američkih građana na otok, dodatno sankcionirala kubanske državne tvrtke i pojačala financijski pritisak na vladu u Havani. Poseban naglasak stavljen je na pokušaj prekidanja energetskih veza između Kube i Venezuele, koja je godinama bila ključni dobavljač nafte za kubansko gospodarstvo. Washington je pritom prijetio sankcijama i drugim državama ili tvrtkama koje bi prodavale gorivo Kubi.

Takav pritisak dodatno je pogoršao energetsku krizu na otoku. Kuba se u velikoj mjeri oslanja na uvoz goriva za proizvodnju električne energije, a smanjene isporuke dovele su do dugotrajnih nestanaka struje i paralize dijela gospodarstva. Upravo ta kombinacija unutarnjih ekonomskih problema i vanjskog pritiska posljednjih mjeseci stvara snažno nezadovoljstvo među stanovništvom i predstavlja jedan od glavnih razloga aktualnih prosvjeda.

>Komunistička strahovlada na Kubi: Policija pretukla katoličkog svećenika jer je podupro mirni prosvjed za demokraciju

Izvor: narod.hr