Ruski projektil Orešnik (rus. Орешник) predstavlja novu generaciju balističkih projektila srednjeg dometa koje je Ruska Federacija razvila tijekom 2020-ih godina. Naziv, koji u prijevodu znači „orah“ ili „orahovo drvo“, prvi put se u javnosti pojavio 2024., kada je projektil uveden u operativnu uporabu i korišten u ratu protiv Ukrajine.
Orešnik se smatra izvedenicom ili daljnjim razvojem ranijeg projekta RS-26 Rubež, sustava koji nikada nije u potpunosti zaživio, ali je poslužio kao tehnološka osnova za ovaj novi projektil.
> Jaki ruski napad dronovima na Kijev; na Lavovsku oblast ispaljen Orešnik
Orešnik dvaput korišten u Ukrajini
Prema dostupnim informacijama iz medijskih izvještaja i vojnih potvrda, raketa Orešnik je do sada korištena najmanje dva puta u borbenim uvjetima protiv Ukrajine. Prvi zabilježeni napad dogodio se 21. studenoga 2024., kada su ruske snage lansirale Orešnik na ciljeve u području ukrajinskog grada Dnjipro. U tom prvom slučaju raketa je, prema nekim ukrajinskim izvorima, nosila testne ili lažne bojeve glave, zbog čega je pričinjena ograničena šteta dok je Rusija označila udar kao uspješno testiranje sustava u borbenim uvjetima.
Drugo potvrđeno korištenje Orešnika dogodilo se u siječnju 2026., kada je Rusija ponovno lansirala ovaj projektil protiv Ukrajine, usmjerivši ga prema Lavovskoj oblasti. Taj napad je navodno izveden kao odgovor ruskih vlasti na incident koji su nazvali “terorističkim napadom” na rezidenciju ruskog predsjednika, iako su ukrajinske vlasti te tvrdnje negirale. Ovaj drugi udar označen je kao druga javno potvrđena borbena upotreba Orešnika.
🇺🇦 Krievijas okupanti uzbruka Ukrainas pilsētai Ļvivai ar vidējas darbības rādiusa virsskaņas ballistiskajām raķetēm “Orešnik”. Uz pilsētu nokrita 36 neapbruņotas raķešu galviņas.#Ļviva #Ukraina #krievija pic.twitter.com/wXDwta5b9O
— BreakingLV (@breakinglv) January 8, 2026
Orešnik: domet i brzina
Prema dostupnim informacijama, Orešnik spada u kategoriju balističkih projektila srednjeg dometa (IRBM), s procijenjenim dometom između približno 3.000 i 5.500 kilometara. Projektil koristi kruto gorivo, što omogućuje brže lansiranje, manju logističku pripremu i veću mobilnost u usporedbi s projektilima na tekuće gorivo. Tijekom leta postiže brzine veće od 10 Macha, čime se ubraja u hipersonične sustave i znatno otežava njegovo presretanje postojećim sustavima proturaketne obrane.
Jedna od ključnih značajki Orešnika je mogućnost nošenja više neovisno ciljajućih bojevih glava (MIRV). Procjene govore da projektil može nositi do šest takvih bojevih glava, pri čemu svaka od njih potencijalno može biti dodatno opremljena submunicijom, što znatno povećava broj ciljeva koji se mogu istodobno pogoditi. Ova sposobnost čini Orešnik posebno opasnim u scenarijima napada na gusto branjene vojne objekte, infrastrukturu ili urbane ciljeve.
> Ristić: Udari Orešnikom potpuno su obesmislili bilo kakav sustav kolektivne sigurnosti
U Europi i NATO-u vlada velika zabrinutost
Orešnik je dizajniran kao sustav s dvostrukom namjenom, što znači da može nositi i nuklearne i konvencionalne bojeve glave. Iako nema javnih potvrda o njegovoj uporabi s nuklearnim punjenjem, rusko političko i vojno vodstvo više je puta isticalo da i konvencionalna verzija, zbog ekstremne brzine i kinetičke energije pri udaru, ima razornu moć usporedivu s taktičkim nuklearnim oružjem manjeg intenziteta. Upravo ta tvrdnja daje Orešniku značajnu ulogu u ruskoj strategiji odvraćanja.
U Europi i NATO-u vlada velika zabrinutost jer Orešnik svojim dometom može dosegnuti velik dio europskog kontinenta, uključujući strateški važne vojne i civilne ciljeve.
Sa strateškog gledišta, Orešnik predstavlja odgovor Rusije na razvoj zapadnih proturaketnih sustava i povlačenje iz sporazuma o ograničenju projektila srednjeg dometa. Njegova kombinacija velikog dometa, hipersonične brzine, MIRV konfiguracije i mogućnosti nošenja nuklearnog oružja čini ga snažnim instrumentom političkog pritiska i vojnog odvraćanja. Iako su mnogi tehnički detalji i dalje obavijeni tajnom, jasno je da Orešnik zauzima važno mjesto u suvremenoj ruskoj raketnoj doktrini i ima značajan utjecaj na sigurnosnu arhitekturu Europe i šireg euroazijskog prostora.
> Zelenski: Britanske i francuske trupe u Ukrajini ključne su za mir
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.