Vlasti u Bosni i Hercegovini, a posebice one u Republici Srpskoj, na sramotan način tretiraju nekadašnje zatočenike logora koji su tijekom rata postojali u toj zemlji uskraćujući im i danas prava na odšetu za pretrpljena stradanja iako im je to zajamčeno zakonom, upozorila je u srijedu posebnom izjavom komisija Iustitia et pax Biskupske konferencije BiH.
U izjavi objavljenoj u Sarajevu stoji kako su se komisiji u proteklom razdoblju obratili brojni nekadašnji logoraši koji traže zaštitu od samovolje tijela državne vlasti i posebice pravosuđa u RS-u, koje po pravilu odbija sve njihove zahtjeve za naknadu nematerijalne štete.
Komisija Iustitia et pax podsjeća kako je tijekom rata u BiH postojalo 1350 mjesta zatočenja, logora i sličnih prostora od kojih je 656 bilo namijenjeno Bošnjacima, u 523 bili su zatočeni Srbi, a u 173 takva mjesta Hrvati. Procjenjuje se kako je kroz takva mjesta zatočenja prošlo oko 200 tisuća logoraša, od kojih je veliki broj ubijen ili silovan.
“Ove činjenice ne bi trebale ostaviti ravnodušnim nikoga, ni građane – pojedince, niti institucije vlasti u zemlji, na bilo kojoj razini”, stajalište je komisije, kojoj su se bivši zatočenici potužili suočeni sa sudskom praksom u kojoj ne samo da se odbijaju njihovi zahtjevi za naknadu štete nego im se još, uz prijetnju ovrhom imovine, nalaže plaćanje sudskih troškova u takvim postupcima u iznosu i do pet tisuća eura. Time se, ističe se u izjavi, žrtva ponovo kažnjava i nanosi joj se nova nepravda.
Sudovi u RS odbijajuće presude donose pozivajući se na zastaru koja proistječe iz primjene zakona o obligacijskim odnosima bivše SFRJ, a to čine ignorirajući pravorijek Ustavnog suda BiH koji je 2004. godine zaključio kako ne može postojati zastara u slučajevima zlostavljanja zatočenika u ratnim logorima.
U izjavi komisije Iustitai et pax, koju potpisuje njen predsjednik, biskup Franjo Komarica, vlastima u BiH upućen je zahtjev da se što prije prestane s ovakvom praskom kojom se diskriminiraju bivši logoraši.
Izvor: narod.hr/h
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.