Izbori u BiH: Gdje je tko dobio najviše glasova?

Željko Komšić pobijedio je Dragana Čovića na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zahvaljujući ponajviše glasovima u urbanim sredinama, napose u Sarajevu i Bihaću, prema podacima dostupnima u ponedjeljak nakon prebrojanih glasova.

U četiri općine koje čine grad Sarajevo, Komšić je uvjerljivo prvi i dobio je više glasova od oba najbolje plasirana kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića iz Stranke demokratske akcije (SDA) i kandidata SDP-a za istu dužnost Denisa Bećirovića koji je na kraju poražen.

U sarajevskoj općini Centar tako je za Komšića glasovalo gotovo 33 posto od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore, Bećirović je dobio 19 posto glasova, a Džaferović samo 12 posto.

Gotovo je identičan rezultat u Novom Sarajevu gdje je Komšić godinama bio općinski načelnik, baš kao i u Starom gradu te Novom gradu, ali i na Ilidži koja je izvangradska općina, a slovi za stabilno uporište SDA.

I ondje je Komšić dobio sedam posto glasova više od SDA-ovog kandidata.

U prijedlozima za izmjene izbornog zakona koje je nudio HDZ BiH upravo su Sarajevska i Bosansko-podrinjska županija sa središtem u Goraždu bile izostavljene kao županije iz kojih se biraju hrvatski zastupnici za Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

U Bihaću je za Komšića glasovalo više od 28 posto birača, SDP-ov Bećirović dobio je 23 posto, a Džaferović 21 posto.

Bosanska Krupa, Vareš u središnjoj Bosni i Srebrenik na sjeveroistoku također su Komšića favorizirali pred svim drugim kandidatima, a najuvjerljiviju pobjedu ostvario je u Goraždu dobivši glasove 38 posto biračkog tijela, gotovo dvostruko više od Džaferovića.

Poraženog Dragana Čovića tješiti može činjenica da je pobijedio u gotovo svim općinama s hrvatskom većinom. U Grudama je tako dobio 90 posto glasova, Ravnom 87 posto, Čitluku 83 posto.

No zanimljivo je da je Čović pobijedio i u općinama u kojima su većinsko stanovništvo Srbi. Tako je u Drvaru svoje glasove baš njemu dalo čak 51 posto glasača, a prvi sljedeći kandidat Jerko Ivanković Lijanović dobio je 14 posto potpore.

Nepravedan izborni sustav glasovima Bošnjaka nameće Hrvatima predstavnika

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je skupni poglavar države Bosne i Hercegovine i čine ga tri člana, jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin.

Njegov sastav, izbor članova, način odlučivanja i nadležnosti uređeni su Ustavom BiH, Izbornim zakonom BiH i Poslovnikom Predsjedništva BiH.

Predsjedništvo BiH ima tri člana, jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Srbina. Bošnjački i hrvatski član Predsjedništva biraju se izravno s područja Federacije Bosne i Hercegovine, a srpski član Predsjedništva bira se izravno s područja Republike Srpske.

Člankom V. 1. a) Ustava BiH je propisano da će članovi Predsjedništva biti birani izravno u svakom entitetu, tako da svaki glasač glasuje za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu, u skladu s Izbornim zakonom BiH kojeg donosi Parlamentarna skupština BiH. Tim je rješenjem omogućeno da pripadnici brojnijeg konstitutivnog naroda mogu dati jedan dio glasova za člana Predsjedništva iz reda drugog konstitutivnog naroda i na taj način utjecati na izbor oba kandidata. Takva situacija odnosi se samo na Federaciju BiH, gdje svaki registrirani birač može glasovati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana Predsjedništva, no ne i za obojicu.

Konkretno, u Predsjedništvo BiH ulaze bošnjački i hrvatski kandidat, neovisno jesu li pobijedili glasovima Bošnjaka ili Hrvata. Bošnjaci čine oko 80 % stanovništva u Federaciji BiH, tako da mogu izabrati i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

To se dogodilo 2006. godine i 2010. godine kad je Željko Komšić, kandidat SDP-a, glasovima Bošnjaka izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a ponovilo se i 2018. kad je kao kandidat Demokratske  fronte ponovno došao na isto mjesto.

Izvor: narod.hr/hina