Gradske vlasti u Banjoj Luci upriličile su u srijedu otkrivanje spomenika srednjovjekovnom bosanskom kralju Tvrtku I. Kotromaniću. Iskoristili su to kako bi promovirali tezu da je njegova vladavina ključni dokaz kako je Bosna i Hercegovina oduvijek bila “srpska zemlja”.
> Braća po oružju: Snima se film o hrvatskim braniteljima srpske nacionalnosti
Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković otkrivanje spomenika kralju Tvrtku tempirao je usred kampanje za lokalne izbore zakazane za 7. listopada. Pokušat će osigurati još jedan mandat.
‘Spomenik Tvrtku znači postaviti temelj srpske historije’
“Postaviti spomenik Tvrtku I. Kotromaniću znači postaviti temelj srpske historije, kulture i tradicije u epicentar Banje Luke”, izjavio je Stanivuković otvarajući spomenik uz vatromet i brojne uzvanike. Iznio je tezu kako je Tvrtko nedvojbeno bio srpski kralj jer je za kralja okrunjen u samostanu Mileševi u Srbiji.
“Na ovaj način BiH i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter, jer je riječ o srpskom vladaru, koji je okrunjen u Mileševi po obredu Nemanjića”, kazao je Stanivuković.
Istina o Tvrtku I. Kotromaniću
Tvrtko I. Kotromanić za bosanskog kralja je zapravo okrunjen 1377. u mjestu Mile kod današnjeg Visokog u središnjoj Bosni. Okrunio ga je did, odnosno poglavar tadašnje Crkve bosanske.
Na vrhuncu moći Tvrtko je uz ostalo nosio i naslov “kralj Srbljem”. Međutim, to se odnosilo se na teritorij koji je priključio Bosni između 1373. i 1377., što se sada koristi u nastojanjima da ga se prikaže Srbinom u etničkom smislu.
Identitet kralja Tvrtka kompleksan je jer je on s jedne strane bio unuk hrvatske vladarske obitelji Šubića, ali i srpskih vladara Nemanjića.
Kako navodi Hrvatska enciklopedija, do ljeta 1390. Tvrtko je osvojio i gradove Split, Trogir, Šibenik te otoke Brač, Hvar i Korčulu. Nakon toga uzeo je naslov “kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja”.
> Jeckov i Stanimirović preko puta memorijalne bolnice u Vukovaru proslavili dan srpskog jedinstva
Tvrtko između Banja Luke i Sarajeva
Kralj Tvrtko vjerojatno je prva osoba iz povijesti koja je simbolično povezala gradske vlasti u Banjoj Luci i u Sarajevu. U glavom gradu BiH prošle godine također je postavljen spomenik tom vladaru. No u Sarajevu na postamentu Tvrtkova spomenika, čiji je autor Stjepo Gavrić, za razliku od onog u Banjoj Luci, stoji: “bosanski kralj“.
Postavljanje spomenika u Sarajevu pratili su brojni problemi jer je središnja gradska jezgra proglašena zaštićenom povijesnom cjelinom. Stoga, za bilo kakve intervencije bila je potrebna suglasnost državnog povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika. Srpska članica tog tijela svoju je suglasnost uskratila, prenosi tportal.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić na kraju je pribjegla triku. Postavila je spomenik na nogostupu nasuprot zgrade Predsjedništva BiH. Učinila je to nakon što je ishodila suglasnost općine Centar da on tamo bude postavljen kao privremena konstrukcija na razdoblje od 99 godina.
“Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću. Danas, na dan potpisivanja Povelje Kulina bana, svoje obećanje sam ispunila”, napisala je Karić na društvenim mrežama potkraj kolovoza prošle godine kada je Sarajlije iznenadio spomenik postavljen tijekom noći i bez ikakve pompe poput one u Banjoj Luci.
> Sportaš Margetić, Hrvat iz Banja Luke, za Narod.hr otkriva kako je živjeti u tzv. Republici Srpskoj
Izvor: Narod.hr/tportal.hr
