U trenutku kada sve više država potiče digitalna plaćanja i smanjuje upotrebu gotovine, upozorenje švedske središnje banke ponovno je otvorilo raspravu o ulozi fizičkog novca u modernom društvu. Švedska, koja se često navodi kao jedna od najnaprednijih bezgotovinskih ekonomija na svijetu, nedavno je građanima preporučila da kod kuće drže određenu količinu gotovine za slučaj izvanrednih okolnosti.
Ta preporuka potaknula je šire pitanje – koliko se gotovina danas uopće koristi i postoji li dugoročni trend njezina postupnog nestajanja iz svakodnevnog života?
>Pitamo vas: Treba li Hrvatska Ustavom zaštititi gotovinu?
Upozorenje švedske središnje banke
Švedska središnja banka Riksbank upozorila je da građani u slučaju krize ne bi smjeli ovisiti isključivo o digitalnim načinima plaćanja. U svojim preporukama navodi da bi svaka odrasla osoba trebala imati određenu količinu gotovine kod kuće, primjerice oko tisuću švedskih kruna, što odgovara približno stotini eura. Taj bi iznos trebao omogućiti pokrivanje osnovnih troškova tijekom nekoliko dana u slučaju prekida digitalnih sustava.
Razlog takvom upozorenju leži u činjenici da se digitalni platni sustavi, iako vrlo praktični, oslanjaju na tehnološku infrastrukturu. U slučaju nestanka električne energije, kibernetičkog napada, tehničkog kvara ili ratne krize, takvi sustavi mogu privremeno prestati funkcionirati. U takvim okolnostima gotovina ostaje jedini oblik plaćanja koji ne ovisi o internetu, bankarskim mrežama ili mobilnim aplikacijama.
>Švicarska izglasala zaštitu gotovine; koje zemlje su do sada učinile isto?
Švedska kao primjer gotovo bezgotovinskog društva
Upravo u Švedskoj promjene u načinu plaćanja najvidljivije su. Tijekom posljednjih dvadesetak godina digitalna plaćanja postala su dominantna u gotovo svim sektorima gospodarstva. Kartice i mobilne aplikacije koriste se za većinu svakodnevnih transakcija, dok se gotovina upotrebljava u relativno malom udjelu kupnji.
Takva transformacija financijskog sustava donijela je brojne prednosti. Plaćanja su postala brža i jednostavnija, smanjeni su troškovi rukovanja gotovinom, a digitalni sustavi omogućuju i učinkovitije praćenje financijskih tokova. Ipak, istodobno se otvorilo pitanje otpornosti sustava koji u velikoj mjeri ovisi o digitalnoj infrastrukturi.
>Most pokreće ustavnu zaštitu gotovine: Evo koje su zemlje to do sada napravile
Zašto institucije žele očuvati gotovinu?
Upravo zbog tih rizika švedske institucije danas sve češće naglašavaju da gotovina ne smije potpuno nestati iz financijskog sustava. U raspravama se pojavila i ideja da bi trgovine morale zadržati mogućnost prihvaćanja gotovine barem za osnovne proizvode i usluge, kako bi građani mogli normalno funkcionirati i u izvanrednim okolnostima.
Osim toga, razmatraju se i dodatne tehničke mjere koje bi osigurale funkcioniranje plaćanja u krizama, poput mogućnosti privremenog offline plaćanja karticama. Takva rješenja zamišljena su kao dopuna postojećim sustavima kako bi se osigurala otpornost financijske infrastrukture.
>Digitalni euro i prijetnja slobodi: Zašto su tri zemlje EU ustavno zaštitile pravo na gotovinu?
Koliko se koristi gotovina u Švedskoj?
Posebno je zanimljivo koliko se gotovina danas zapravo koristi u Švedskoj. Prema službenim podacima švedske središnje banke Riksbank, gotovina se koristi u otprilike jednoj od deset kupnji, odnosno u oko 10 posto transakcija u trgovinama. To predstavlja dramatičan pad u odnosu na stanje prije desetak do petnaest godina. Prema istraživanjima Riksbanke, 2010. godine gotovo 40 posto kupnji obavljalo se gotovinom, dok je danas taj udio pao na približno deset posto. Drugim riječima, oko 90 posto plaćanja u Švedskoj danas se obavlja digitalno, karticama, mobilnim aplikacijama poput Swisha ili drugim elektroničkim sustavima plaćanja.
Koliko je društvo postalo digitalizirano pokazuje i podatak da oko 40 posto stanovnika uopće ne koristi gotovinu u svakodnevnim plaćanjima, dok je samo manji dio građana koristi redovito. Upravo zato Švedska se često navodi kao primjer zemlje koja je najbliže potpunom prelasku na bezgotovinsko društvo.
>Kakva je budućnost gotovine u EU i Hrvatskoj? Hoće li uskoro izaći iz uporabe?
Postupno smanjivanje upotrebe gotovine
Iako gotovina formalno ostaje zakonsko sredstvo plaćanja, njezina upotreba u mnogim državama posljednjih godina postupno opada. Taj proces nije rezultat jedne političke odluke, nego kombinacije tehnoloških promjena i regulatornih mjera. Digitalna plaćanja postaju sve dostupnija, banke smanjuju broj poslovnica i bankomata, a trgovci sve češće potiču bezgotovinske transakcije.
Istodobno se digitalna plaćanja često promiču kao alat u borbi protiv sive ekonomije i financijskog kriminala, jer ostavljaju jasan trag svake transakcije. Upravo zbog toga mnoge države aktivno potiču prelazak na digitalne oblike plaćanja.
Primjer Švedske pokazuje zanimljiv paradoks suvremenog financijskog sustava. Zemlja koja je najbliže potpunom bezgotovinskom društvu danas upozorava da je gotovina i dalje važna kao sigurnosna rezerva u kriznim situacijama. Digitalna plaćanja donijela su velike promjene i olakšala svakodnevne transakcije, ali istodobno su povećala ovisnost o tehnološkim sustavima.
>Most o zaštiti gotovine: Ako bude dovoljno potpore građana, spremni smo na referendum
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.