Ukupno je 13 zemalja članica Vijeća za opće poslove EU donijelo rezoluciju kojom se osuđuje Mađarska zbog nedavno donesenog zakona o zaštiti djece. Hrvatska se ne nalazi na popisu zemalja koje su napale mađarski zakon kao anti-LGBT zakon i podnijele rezoluciju. Ovaj zahtjev, kojeg su Vijeću podnijele države Beneluksa, na kraju su odobrile Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Litva, Španjolska, Švedska i Latvija. Premijer Plenković poručio je da Hrvatska nije imala potrebe priključiti se državama koje su prozvale Mađarsku zbog zakona protiv pedofilije.
“Zakon predstavlja flagrantni oblik diskriminacije na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i izražavanja te stoga zaslužuje osudu. Uključivost, ljudsko dostojanstvo i jednakost temeljne su vrijednosti Europske unije i na tim se načelima ne smijemo kompromitirati”, stoji u zahtjevu ovih 13 zemalja, među kojima nije Hrvatska.
> EU: Mađarska na udaru zbog zabrane LGBT indoktrinacije djece
U srijedu su na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, tijekom rasprave o izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2020. godinu, pojedini zastupnici ponovno napali Poljsku i Mađarsku tvrdeći da ugrožavaju načela vladavine prava. Posebno su istaknuli Mađarsku i njezin novi zakon koji zabranjuje LGBT propagandu među maloljetnicima. Pri tom su čak Europsku komisiju pozvali na sankcioniranje tih država uskratom financijskih sredstava.
Orban poziva na zaštitu od ideološke manipulacije
Međutim, jedno od temeljnih načela prema kojima Unija regulira izvršavanje svoje nadležnosti u odnosu na države članice je i načelo supsidijarnosti. Njega naglašava mađarski premijer Viktor Orban, pozivajući se na Članak 14 Povelje EU o temeljnim pravima. “Mađarska će učiniti sve za zaštitu svoje djece, uključujući i zaštitu od ideološke manipulacije”, odgovorio je Orban protivnicima na čelu s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
Spomenuti članak 14 Povelje EU o temeljnim pravima ostavlja regulaciju obrazovnog sustava u nadležnosti zemalja članica: “Sloboda osnivanja obrazovnih ustanova, uz poštovanje demokratskih načela, te pravo roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima, poštuju se u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju ostvarivanje takve slobode i prava.” To je u skladu s načelom supsidijarnosti kojim se regulira odnos nadležnosti EU s obzirom na države članice.
Što je načelo supsidijarnosti?
Informativni članak o Europskoj uniji pojašnjava kako se izvršavanje nadležnosti EU u odnosu na zemlje članice temelji na načelu supsidijarnosti s jedne, i načelu proporcionalnosti s druge strane. “Kada ga primijenimo na kontekst EU-a, načelo supsidijarnosti služi kao regulatorni kriterij za područja koja nisu u isključivoj nadležnosti Unije. Ono isključuje djelovanje Unije u slučajevima u kojima države članice mogu same učinkovito riješiti probleme na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.”
Uniji se daje pravo da izvršava svoju nadležnost samo kada države članice ne mogu u zadovoljavajućoj mjeri ostvariti ciljeve predloženog djelovanja i kada djelovanje na razini Unije može donijeti dodanu vrijednost.” Drugim riječima, nacionalne države imaju pravo i dužnost regulirati unutarnje politike na svim razinama. Iznimka je od ovog pravila slučaj da pojedina država nije u stanju ostvariti ciljeve svojega djelovanja. Tada Unija ima pravo djelovati kao pomoćnik pojedinih država članica.
U kojim područjima Unija nema isključivu nadležnost?
Načelo supsidijarnosti primjenjuje se samo u područjima u kojima Unija i države članice dijele nadležnost. Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, nadležnosti Unije preciznije su definirane: podijeljene su u tri kategorije (isključiva nadležnost, podijeljena nadležnost i komplementarna nadležnost) te su utvrđena područja koja te tri kategorije obuhvaćaju.
Prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije , isključivu nadležnost u izvršnom djelovanju Unija prisvaja u sljedećim područjima: carinskoj uniji, utvrđivanju pravila o tržišnom natjecanju potrebnih za funkcioniranje unutarnjeg tržišta, monetarnoj politici za države članice čija je valuta euro, očuvanju morskih bioloških resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike te zajedničkoj trgovinskoj politici.
U drugim područjima djelovanja, poput unutarnjeg tržišta, socijalne politike, humanitarne pomoći i dr., Unija dijeli nadležnost s državama članicama. U pitanju obrazovanja i obrazovnih politika pojedinih zemalja, Unija je nadležna za poduzimanje djelovanja kojima se podupiru, koordiniraju ili dopunjuju djelovanja država članica. Međutim, nije nadležna za apsolutnu regulaciju obrazovnih politika, kako to misli 13 država koje su iznijele osudu mađarskog premijera i cijele Mađarske zbog zakona kojim on želi spriječiti ideološku manipulaciju u vlastitoj zemlji.
“Povelja EU o temeljnim pravima jamči pravo roditelja da svojoj djeci omoguće odgoj i obrazovanje koje je u skladu s njihovim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima. Ovo se pravo roditelja mora poštivati”, rekao je Orban u odgovoru Ursuli von der Leyen i zemljama koje su izvršile ideološki napad na Mađarsku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
