Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je u ponedjeljak u parlamentu da je njegova vlada odlukom o zaustavljanju privatizacije Nove Ljubljanske banke (NLB) – koja i dalje ostaje u 100-postotnom vlasništvu države zapravo zaštitila interes građana koji su preko poreza posredno investirali u tu banku i njezinu sanaciju.
Oporbena zastupnica i predsjednica demokršćanske stranke Nova Slovenija (NSI) Ljudmila Novak pitala je Cerara hoće li njegova vlada preuzeti odgovornost što je zaustavila započete postupke privatizacije najveće slovenske banke u slučaju negativnih posljedica za zemlju budući da je privatizacija državne banke obveza prema Bruxellesu.
Cerar je odgovorio da je cilj njegove vlade da se od prodaje banaka dobije barem onoliko koliko je u njih tijekom sanacije državnim sredstvima uloženo.
“Zato vlada nije mogla pristati na vrlo nisku cijenu dionice za NLB. Bruxelles smo o tome već obavijestili i sada očekujemo njihove alternativne prijedloge”, kazao je Cerar tijekom termina u kojem je odgovarao na zastupnička pitanja.
“Ne mogu dopustiti da kroz prenisku cijenu za dionicu NLB-a naši građani još jednom budu oštećeni i zato ne vidim negativnih posljedica odluke koju smo donijeli”, kazao je Cerar, dodavši da bi negativne posljedice bile da su banku prodali po niskoj cijeni koja bi se u sadašnjim uvjetima dobila na financijskom tržištu.
Cerarova vlada je prije deset dana donijela odluku da se lani započeti postupak privatizacije NLB-a plasiranjem dionica preko inicijalne javne ponude (IPO) obustavi.
Kao jedan od razloga za takav potez navela je i problem sudskih postupaka koji se protiv NLB-a vode u Hrvatskoj oko tzv. prenesene stare devizne štednje hrvatskih građana NLB-u, što smanjuje interes investitora jer oni ne žele prezeti rizik gubitka tih tužbi, a slovenska vlada ne želi im dati garancije da bi sama snosila posljedice sudskih presuda u Hrvatskoj budu li one negativne za tuženu stranku.
Prethodna vlada Alenke Bratušek prihvatila je 2013. godine obvezu prema Europskoj komisiji da će 75 posto dionica NLB banke prodati, dok bi država ostala samo četvrtinski vlasnik. To je učinila kako bi uklonila sumnju da NLB ne ispunjava pravila o konkurentnosti na financijskom tržištu jer je država spasila velikom financijskom injekcijom.
Banku je kritičnom trenutku za njezin opstanak dokapitalizirala s 2,7 milijardi eura državnih sredstava, dok sadašnju tržišnu vrijednost banke neki procjenjuju na malo više od jedne milijarde eura.
Spremnost da se najveću državnu banku privatizira u međuvremenu se vrlo smanjila u odnosu na vrijeme financijske krize i otkrića “bankarskih rupa” u slovenskom financijskom sustavu, pa su odluku o zaustavljanju privatizacije NKLB-a podržale sve tri stranke u Cerarovoj koaliciji.
