Koalicija lijevog centra u Estoniji borit će se na parlamentarnim izborima u nedjelju za svoj opstanak, odmjeravajući snage s liberalnom oporbom i sve jačom desnicom. Obje suparničke strane kritiziraju vladinu koaliciju zbog gospodarske i socijalne politike.
Kampanja, prilično dosadna, bila je fokusirana na porezni sustav, napetosti oko nastave na ruskom za veliku rusku manjinu i jaz između gradova i sela.
Ispitivanje javnog mnijenja koje je od 14. do 20. veljače proveo institut Kantar Emor najavljuje tijesnu utrku.
Stranka Centar premijera Jurija Ratasa dobila je u tom ispitivanju 24,7 posto glasova, odmah iza liberalne Reforme koju predvodi bivša europska zastupnica Kaja Kallas s 25,7 posto.
Mogući koalicijski partneri objema vodećim strankama, Socijaldemokratska stranka i konzervativna Pro Patria, u toj anketi dobivaju 10, odnosno devet posto glasova.
Na desnici, stranka EKRE obećava velikodušna socijalna davanja i protivi se imigraciji, što bi joj moglo omogućiti da gotovo utrostruči svoj rezultat s prošlih izbora i osvoji oko 21 posto glasova, no to ne znači da će lako pronaći koalicijske partnere.
U parlament bi trebalo ući pet do šest stranaka i ta bi rascjepkanost mogla otežati formiranje koalicije.
Centar i Reforma, tradicionalni suparnici, izmjenjuju se na vlasti od proglašenja neovisnosti od Sovjetskog Saveza. U nekim razdobljima čak su i zajedno vladali u velikoj koaliciji.
“Esexit”
Obje stranke podržavaju EU i NATO i znale su dobro upravljati javnom potrošnjom, zahvaljujući čemu zemlja ima najniži omjer duga u odnosu na BDP u eurozoni.
Centar je obećao zamijeniti jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 20 posto i korporativnog poreza od 21 posto progresivnim sustavom s više poreznih razreda kako bi se povećali državni prihodi.
Reforma planira povećati neoporezivi dio mjesečnog osobnog dohotka i smanjiti doprinose za nezaposlenost.
Financijsku analitičarku Tiinu to zabrinjava. “Čini se da se svjetsko tržište kreće prema novoj krizi. Obećanja političara da će promijeniti porezne stope ili financirati svoja obećanja povećavanjem deficita ne ulijevaju povjerenje”, kazala je analitičarka, koja smatra da će izbori biti “teška odluka”.
Stopa nezaposlenosti kreće se ispod pet posto, dok bi rast trebao doseći 2,7 posto ove godine, nakon 3,5 posto prošle.
Premda kreće iz nezavidne pozicije, s osvojenih sedam posto glasova 2015., stranka EKRE trebala bi na izborima biti treća.
Uvjereno euroskeptična, stranka je pozvala na referendum o “Esexitu”, odnosno izlasku iz EU-a, ali taj prijedlog nema nikakvih izgleda za uspjeh jer je zemlja jako naklonjena Uniji.
Ruska manjina
Estonija je zbog sumnjičavosti prema Moskvi jako atlantistička. Bezrezervno podržava multinacionalni bataljun NATO-a raspoređen na njezinu teritoriju 2017. radi zaštite od mogućih neprijateljskih inicijativa Rusije.
Po mišljenju stručnjaka za politologiju sa Sveučilišta u Tallinnu, Tonisa Saartsa, jačanje EKRE-a odgovara jačanju drugih desnih stranaka u Europi. Njegova popularnost potječe od nezadovoljstva ruralnog stanovništva koje se osjeća prepušteno sudbini nakon godina štednje pod palicom Centra i Reforme.
Centar je već godinama prvi izbor ruske manjine. Ona čini četvrtinu stanovništva, od ukupno 1,3 milijuna, a posebno je zabrinjavaju predizborna obećanja Reforme, Pro Patrije i EKRE-a da će ograničiti nastavu na ruskom u školama. Centar želi sačuvati sadašnji sustav, nasljeđe SSSR-a.
Prvi rezultati izbora bit će poznati oko ponoći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
