Izbori za Europski parlament od 23. do 26. svibnja otvorit će put nominacijama za pet najviših dužnosti u Europskoj uniji, što je jednadžba s više nepoznanica.
Pravila su uvedena 2014. pod pritiskom Europskog parlamenta, no očekivano slabljenje dviju velikih političkih obitelji koje su do sada dominirale Parlamentom, konzervativaca Europske pučke stranke (EPP) i socijalista (S&D), moglo bi zakomplicirati situaciju.
“Spitzenkandidat” – osporavan sustav
Svaka europska politička stranka odredila je svojeg nositelja liste, tzv. “spitzenkandidata”, za dužnost predsjednika Europske komisije. Politička obitelj koja dobije najviše glasova zatražit će tu dužnost čim se 26. svibnja objave rezultati. Ali kandidat mora dobiti potporu čelnika EU-a i apsolutnu većine zastupnika Europskog parlamenta odnosno 376 glasova. A to će biti povod za žestoko cjenkanje.
Šefovi država i vlada izjasnit će se na tu temu na summitu EU-a 20. i 21. lipnja, a Europski parlament glasat će u srpnju.
Godine 2014., njemačka kancelarka Angela Merkel, Britanac David Cameron, Nizozemac Mark Rutte i Šveđanin Fredrik Reinfeldt pokušali su blokirati to pravilo. No medijska kampanja pod sloganom “Merkel izdaje demokraciju” prisilila je kancelarku da se povuče.
Sustavu “spitzenkandidata” protivi se i francuski predsjednik Emmanuel Macron zbog čega se nagađa da bi mogao biti nominiran neki drugi kandidat.
Prvo predsjednik Europskog parlamenta
Prvo će biti izabran novi predsjednik Europskog parlamenta. Glasanje će se održati na inauguralnoj sjednici novog saziva EP-a početkom srpnja. Sve je moguće, a presudni će biti savezi među političkim skupinama jer se ne očekuje da će velika koalicija EPP-a i socijaldemokrata iz 2014. dobiti većinu.
Druga sjednica EP-a sredinom srpnja bit će posvećena izboru predsjednika Europske komisije. On će potom formirati svoj tim povjerenika koje mora saslušati Europski parlament, koji im može i uskratiti potporu.
Europski parlament glasat će o novoj Komisiji na sjednici u listopadu, a ona bi trebala stupiti na dužnost 1. studenoga.
Godine 2014. ekipa koju je sastavio bivši luksemburški premijer Jean Claude Juncker nije prošla. Parlament nije podržao bivšu slovensku premijerku Alenku Bratušek za potpredsjednicu Komisije za energetsku uniju, a mađarski povjerenik Tibor Navracsics ostao je bez ovlasti za građanstvo.
Birat će se i novi predsjednik Europskog vijeća, zatim novi šef europske diplomacije te novi predsjednik Europske središnje banke (ECB).
Dužnost predsjednika Europske središnje banke nije bila u igri 2014., što je omogućilo Italiji da dobije dvije dužnosti, i predsjednika ECB-a na kojoj je bio Mario Draghi i šefice diplomacije na koju je imenovana Federica Mogherini.
Uz to, Italija je na polovici mandata dobila i dužnost predsjednika Europskog parlamenta koja je nakon teške političke borbe pripala Antoniju Tajaniju.
Tajani se – ‘ispričao svima uvrijeđenima’ zbog pohvale Mussolinija
Jedna žena, ravnoteža među državama članicama
Nominacije za te tri dužnosti (Europsko vijeće, šef diplomacije i ECB) spadaju u ovlasti šefova država i vlada. No prati ih niz uvjeta: jedna dužnost mora pripasti ženi i mora se poštivati ravnoteža između velikih i malih te između starih i novih država članica.
Pregovori će početi na izvanrednom summitu 28. svibnja, dva dana nakon objave rezultata izbora. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk dobit će mandat za postizanje dogovora o nominacijama za summit 20. i 21. lipnja. Godine 2014. bio je potreban izvanredan summit potkraj kolovoza kako bi se imenovalo Tuska i Mogherini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
