Europska komisija za Narod.hr: Opomena Hrvatskoj upućena je i zbog projekta Krš-Pađene

Šibenik, 22.1.2015 - Agencija za znanost i visoko obrazovanje donijela je pozitivno mišljenje o opravdanosti javnog financiranja dislociranog preddiplomskog sveuèilišnog studijskog programa Energetske uèinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku Sveuèilišta u Zagrebu, uz sudjelovanje Fakulteta elektrotehnike i raèunarstva i Fakulteta strojarstva i brodogradnje, izvijestili su iz šibenske gradske uprave. Arhivska fotografija od 05.06.2014 prikazuje vjetropark Danilo Holdinga RP Globala koji se nalazi pored Šibenika. foto HINA/ iš

Europska komisija objavila je 14. svibnja 2020. godine kako je pozvala Hrvatsku da poboljša primjenu Direktive o staništima (Direktiva Vijeća 92/43/EEZ) kad je riječ o procjeni utjecaja projekata vjetroelektrana na područja mreže Natura 2000. Narod.hr je krajem 2020. uputio pitanja Europskoj komisiji glede faze postupka u tom predmetu kao i odnosi li se postupak i na kontroverzni projekt vjetroelektrane Krš-Pađene.

U nastavku prenosimo nedavno dobivene odgovore Europske komisije, koja objašnjava da u slučaju propusta odgovora na primjedbe i ispravaka grešaka u projektima može doći i do odluke da se obustavi rad postojećih projekata ili da se oni čak moraju ukloniti.

Podsjetimo, projekt izgradnje vjetroparka Krš-Pađene trebao se odvijati u Općini Ervenik, a bio je težak 1,9 milijardi kuna. On se našao u fokusu javnosti nakon što je prošle godine uhićena bivša gradonačelnica Knina Josipa Rimac, zbog sumnje da je na njen nagovor predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Tomislav Jureković, tvrtki C.E.M.P., u vlasništvu Milenka Bašića, omogućio da cijena isporučene energije iz vjetroelektrane Krš-Pađene naraste s 43 na 94 eura po megavatsatu, odnosno za 118 posto.

>Općina Ervenik iz koje je SDSS-ova Šimpraga u nekoliko godina višestruko povećala proračun

Narod.hr: U kojoj je fazi postupka pred Europskom komisijom ovaj predmet s obzirom na to da je Hrvatskoj za odgovor na primjedbe EK-a dan rok od 4 mjeseca, koji je istekao u rujnu 2020.?

EK: Predmet je u prvoj fazi postupka zbog povrede prava propisanog Ugovorom (članak 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije). Komisija je poslala službenu opomenu hrvatskim nadležnim tijelima 14. svibnja 2020. Nadležna su tijela odgovorila 16. rujna 2020. i službe Komisije trenutačno ocjenjuju odgovor.

Narod.hr: Je li Hrvatska odgovorila na primjedbe Komisije i je li Komisija uputila Hrvatskoj obrazloženo mišljenje? Poštujući povjerljivost toga postupka u komunikaciji EK-a i Hrvatske, pitamo vas hoće li i kada hrvatska javnost biti u mogućnosti dobiti uvid u razmijenjene dokumente poput teksta opomene, odgovora i mišljenja?

EK: Ako nakon razmatranja odgovora hrvatskih nadležnih tijela iz rujna 2020. na službenu opomenu Komisija zaključi da država članica i dalje ne ispunjava svoje obveze temeljem prava EU-a, Komisija može odlučiti izdati obrazloženo mišljenje. Odluke Komisije o povredama prava redovito se objavljuju na mrežnoj stranici Europa. Izdaje se i priopćenje za medije. Međutim, dokumenti nisu javno dostupni. U skladu s Uredbom 1049/2001 o pristupu dokumentima i utvrđenom sudskom praksom Suda Europske unije, komunikacija između Komisije i države članice u postupcima zbog povrede prava povjerljiva je i nije dostupna javnosti.

Narod.hr: Koji su to odobreni projekti razlog upućivanja ove opomene Hrvatskoj? Je li odobrenje projekta Vjetroelektrane Krš-Pađene unatoč izostanku glavne ocjene utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja NATURA 2000 uključeno u ovaj postupak?

EK: Razlog upućivanja službene opomene Republici Hrvatskoj njeno je ustrajno neispravno primjenjivanje Direktive o staništima kod odobravanja projekata vjetroelektrana i promjena u projektima vjetroelektrana, u razdoblju od 2014. do 2019. Postupak uključuje i projekt Krš-Pađene.

Jedan od ključnih problema koje je utvrdila Komisija jest taj da se dozvolama koje su izdala hrvatska nadležna tijela nije osiguralo da ti projekti neće štetno utjecati na cjelovitost relevantnih područja Natura 2000.

Narod.hr: Hoće li Komisija dozvoliti rad projekata koji su odobreni i pušteni u rad protivno pravu Unije? Koje su pravne mogućnosti EK-a u sličnim slučajevima povrede Direktive o staništima i Direktive o pticama kako bi prisili države članice da poštuju zakonodavstvo Unije? Imate li primjera takvih postupanja?

EK: Iako Komisija nema nadležnosti da odobri ili obustavi rad projekata financiranih nacionalnim sredstvima, ako smatra da je odobrenjem projekta prekršeno pravo EU-a, te osobito ako to upućuje na sustavni problem u predmetnoj državi članici, Komisija može pokrenuti postupak zbog povrede prava. Ako predmetna država članica ne ispravi sve utvrđene povrede prava EU-a, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije. Ako Sud utvrdi da je država prekršila pravo EU-a, nacionalna tijela moraju poduzeti radnje kako bi ispoštovala presudu Suda. Ako, usprkos presudi Suda, država članica i dalje ne ispravi situaciju, Komisija može ponovo uputiti državu na Sud i zatražiti novčanu kaznu.

U kontekstu postupka zbog povrede prava, Komisija također može zatražiti od Suda da primijeni privremene mjere (npr. opozove odobrenje plana ili projekta).

Postoje mnogi primjeri pravnog postupanja Komisije u vezi s povredama Direktiva o staništu i o pticama, uključujući i u vezi s konkretnim projektima. Za više pojedinosti pogledajte zbirku relevantnih presuda Suda u vezi s prirodom i bioraznolikošću i u vezi s člankom 6. Direktive o staništima. Možete pogledati i presude Suda u vezi s Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš.

Narod.hr: Što se događa s projektima u EU-u koji su pušteni u rad iako je u proceduri odobravanja takvih projekata povrijeđeno pravo Unije? Imate li takvih primjera?

EK: U slučaju projekata kod čijeg su odobravanja navodno povrijeđeni zahtjevi prava EU-a o zaštiti okoliša (npr. Direktive o procjeni utjecaja na okoliš ili čl. 6. st. 3. Direktive o staništima), kako bi se ispravila povreda, država članica trebala bi provesti potrebne procjene te poduzeti potrebne mjere za rješavanje rezultata tih procjena, npr. mjere za ublažavanje utjecaja (može se raditi i o mjerama naknade ako procjene otkriju značajan utjecan na područje Natura 2000). Primjerice, ako je prekršena Direktiva o staništima, nositelj projekta trebao bi provesti odgovarajuću procjenu utjecaja tih projekata na područja Natura 2000 s obzirom na ciljeve očuvanja toga područja, a nadležna tijela trebala bi izdati nove dozvole.

To bi zatim moglo dovesti do prilagodbe projekata ili uvjeta za njihov rad, kao što je napravljeno, primjerice, u slučaju elektrane Moorburg u Njemačkoj (vidjeti relevantnu presudu SEU-a ovdje (njemačka i hrvatska poveznica). Moglo bi dovesti, ovisno o rezultatima odgovarajuće procjene, i do odluke da se obustavi rad postojećih projekata ili čak uklone objekti.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr