Prodaja aviona F-16 Barak Hrvatskoj je, očito, propala: Hrvatska se uzdala u jamstva ponuditelja, izraelskog konzorcija IAI – Israel Aerospace Industries, da će ishoditi potrebne dozvole kod Amerikanaca. Taj državni konzorcij je, kao i kod većine drugih država, sastavljen od svih značajnih izraelskih tvrtki koje se bave zrakoplovnom tehnologijom kako bi se olakšao izvoz izraelske tehnologije (kod konzorcija se radi o ugovornom odnosu inače posve samostalnih tvrtki, ne o strukturnom povezivanju). Oni su Hrvatskoj, kako je poznato, nudili usavršeni višenamjenski lovac F-16 čiju modifikaciju provodi nekoliko izraelskih tvrtki, članica tog konzorcija, a jedna od njih je bila i Elta systems, koja se bavi proizvodnjom radara.
Upravo je usavršeni izraelski radarski sustav bio jedan od glavnih razloga zašto se Hrvatska odlučila za kupovinu izraelskih aviona. Naime, Hrvatska nije htjela samo avion za nadzor zračnog prostora (“air policing”) već pravi višenamjenski lovac vrhunskih osobina, upotrebljiv u ratnom sukobu. Kod aviona Barak, koji su unatoč starosti preinakama dovedeni praktički na razinu najnovijih serija F-16, američki interni sustav za protuelektroničko djelovanje Lockheed Martin Defense Systems’ (LMDS) AN/ALQ-178 Rapport III zamijenjen je izraelskim Elta EL/L-8240. To je jedan od ključnih sustava koji Barake razlikuje od “lošijih” F-16.
Nepravilnosti u dokumentaciji
No upravo ovih dana je epilog dobila još jedna neuspjela kupovina u kojoj je sudjelovao IAI. Radi se o Češkoj, čija je ministrica obrane Karla Slechtova 17. prosinca i službeno otkazala ugovor vrijedan 175 milijuna dolara. Radilo se o nabavi protuavionskih 3D radarskih sustava, a na natječaju je u prosincu prošle godine pobijedila IAI Elta Systems. Razlog poništenja su nepravilnosti u natječajnoj dokumentaciji.
Još u ožujku prošle godine, Slechtova je rekla da neće potpisati ugovor za spomenutih osam ELM-2084 sustava s “IAI Elta Systems” ukoliko radari nisu interoperabilni s NATO sustavima protuzračne obrane. “Neću potpisati tako veliku i opasnu narudžbu bez spajanja (radara) na NATO”, rekla je ona tada prema portalu Novinky.cz.
Češka nacionalna agencija za cyber i informatičku sigurnost nije odobrila dokumentaciju za te radare, a bez odobrenja te institucije radari se ne mogu integrirati u NATO sustav, rekla je Slechtova. Ona je tada osnovala radnu grupu koja je u mjesec dana pripremila novu verziju ugovora.
Istraga vojne policije
Zapovjednik glavnog stožera oružanih snaga Češke, general Ales Opata, reako je kako će do kraja 2020. postojeći ruski 2D radarski sustavi doći do kraja svog životnog i servisnog vijeka, nakon čega vojska više neće imati mogućnost pratiti što se događa u zračnom prostoru, ako se na vrijeme ne osigura zamjenski sustav.
Radar je odabran od strane povjerenstva u konkurenciji s francuskom i švedskom ponudom, u prosincu 2016., a prethodnik Slechtove na mjestu ministra obrane, Martin Stropnicky, koji tada bio na odlasku i očekivao je svoje razrješenje, nije htio potpisati ugovor vrijedan 3,6 milijarde kruna (oko 175 milijuna dolara).
IAI, s kojom je i Hrvatska ugovorila kupovinu F-16, tada nije odgovorila na upit magazina “defense news” za komentar. U svibnju prošle godine je Slechtova pak naredila vojnoj policiji da pokrene istragu o toj kupovini, obrazloživši to “Izrazito ozbiljnim pronalascima”, prema novinskoj agenciji CTK. Vojna policija je također sredinom prošle godine pokrenula istragu u vezi nabave 12 višenamjenskih helikoptera, potvrdila je ministrica.
