Koje zemlje od 2011. imaju pad broja stanovnika i gdje se nalazi Hrvatska?

stanovnika
Foto: fah

Hrvatska ima skoro 400.000 stanovnika manje nego 2011. godine. Europa, pak, u nekim zemljama bilježi rast broja stanovnika.

Općenito pada stopa nataliteta na razini cijele Europe. Ali neke zemlje imaju veći broj ljudi 2021. nego što je to bilo 2011. godine.

Gdje je rastao broj stanovnika?

Stanovništvo je tako naraslo na Malti, u Luksemburgu, Švedskoj i Irskoj, na Cipru, u Austriji, Belgiji i Danskoj. Više je stanovnika u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Sloveniji, Češkoj, Španjolskoj, Slovačkoj i Crnoj Gori.

Manje stanovništva nego 2011. godine imaju Italija, Poljska, Mađarska, Portugal, Grčka, Rumunjska i Srbija. Manje je ljudi u Bugarskoj, Litvi, Latviji, Bosni i Hercegovini, te Hrvatskoj.

> Popis 2021.: Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika, čak 396.360 manje od 2011.!

> Radić (DP): ‘Hrvatska propada i nestaje, pogotovo u rubnim županijama za koje ne postoji nikakva državna politika’

Prema podacima Eurostata, nastavljen je pad nataliteta u EU. Stopa plodnosti u 2019. godini bila je najveća u Francuskoj.

Europa: 4,17 milijuna beba

Europska unija u 2019. bilježi rođenje 4,17 milijuna beba. Time je nastavljen trend opadanja koji je započeo nakon 2008. godine kad je u EU rođeno 4,68 milijuna djece.
Ukupna stopa plodnosti je u EU u 2019. godini iznosila 1,53 rođenja po ženi. To je mali pad u odnosu na nedavni vrhunac 2016. (1,57). Ali je porast u usporedbi sa 2001. (1,43).

Najviša ukupna stopa plodnosti od početka uporedivih vremenskih serija bila je 2008., 2010. i 2016. godine (1,57), a između njih je varirala između 1,51 i 1,57,  piše Eurostat.

U 2019. godini Francuska (sa 1,86 živorođenih po ženi) bila je država članica sa najvećom ukupnom stopom plodnosti u EU, zatim Rumunjska (1,77), Češka, Irska i Švedska (sve tri 1,71) i Danska (1,70).
Suprotno tome, najniže stope plodnosti zabilježene su na Malti (1,14 rođenih po ženi), u Španjolskoj (1,23), Italiji (1,27), na Cipru (1,33), u Grčkoj i Luksemburgu (obje 1,34).

Povećava se broj novorođenčadi kad je riječ o majkama rođenim u inozemstvu

Broj djece, koje su na svijet donijele majke porijeklom iz inozemstva – iz drugih država članica EU i iz zemalja koje nisu članice EU – raste u EU od 2013. godine (od kada su dostupni uporedivi podaci).

Međutim, i udio ove djece značajno se razlikuje među državama članicama. U 2019. godini više od 65 posto djece rođene u Luksemburgu bilo je od majki rođenih u inozemstvu, dok je na Cipru, u Austriji i Belgiji taj udio bio oko jedne trećine.

Na drugom kraju skale, devet zemalja imalo je manje od 10 posto djece koje su rodile majke porijeklom iz drugih zemalja, od kojih su Bugarska, Slovačka i Poljska sa najmanjim udelom (dva posto).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.