Latvija je u četvrtak preuzela šestomjesečno predsjedanje EU-om i kao prioritete najavila konkurentnost i rast, korištenje europskog digitalnog potencijala u razvoju EU-a, te jačanje uloge Unije na globalnom planu.
“U prvoj polovici 2015. Latvija postaje predsjedavajuća zemlja EU-a, prvi put u svojoj povijesti. To je velika čast i pruža velike mogućnosti, ali je istodobno velika odgovornost i izazov za Latviju i njezine građane”, kaže se na stranici latvijskog predsjedništva, prvog predsjedništva pošto je u drugoj polovici 2014. izabrana nova Europska komisija, parlament i novi predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Prioritetni pravci Latvije kao predsjedavajuće zemlje EU-a su konkurentnost i rast, korištenje europskog digitalnog potencijala u razvoju EU-a, te jačanje uloge Unije na globalnom planu.
Tijekom predsjedanja u prvoj polovici godine, u Latviji će biti oko 200 događanja, uključivo i političke sastanke na visokoj razini.
Jedan od glavnih događaja bit će 4. summit Istočnog partnerstva u Rigi u svibnju 2015. i sastanci vezani uz njega, a održat će se i deset neformalnih sastanaka europskih ministara te skup ministara obrazovanja ASEM-a, foruma Azije i Europe.
Treći summit Istočnog partnerstva održan u Vilniusu ujesen 2013., nakon onog u Pragu 2009. i Varšave 2011. bio je uvod u ukrajinski sukob pošto je na njemu tadašnji predsjednik Viktor Janukovič odustao od približavanja Europskoj uniji i potpisivanja Sporazuma o pridruživanju, te napravio politički zaokret prema Rusiji. S obzirom na to da je stanje na tom području i dalje nestabilno, to će sigurno biti jedna od važnijih tema političkih sastanaka kojima će predsjedati Latvija.
Kroz inicijativu Istočnog partnerstva, Europska unija podupire reforme svojih šest istočnih susjeda (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldavija, Ukrajina i Bjelorusija), uz istodobno jačanje političkih odnosa, ali i ekonomskih veza i olakšanja mobilnosti za građane između EU-a i partnerskih država.
Konkretni politički zadaci latvijskog predsjedništva su jačanje ulaganja i ekonomskih reformi, revizija europske strategije 2020, stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, angažman sa strateškim partnerima, nastavak pregovora o proširenju, te pitanja vezana uz migracije i europsku sigurnosnu i obrambenu politiku.
Države članice koje obnašaju dužnost predsjedajućih blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom “trojac” (bivši, postojeći i budući predsjedajući), a taj je sustav uveden Lisabonskim ugovorom 2009. Trojac, a sada ga čine Italija koja je 31. prosinca završila predsjedanje, Latvija i Luksemburg koji 1. srpnja preuzima, određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci.
Latvijci su ponosni i na mjesto gdje će se održavati važniji događaji vezani uz predsjedanje, novu Latvijsku nacionalnu knjižnicu u Rigi, jedan od najvažnijih projekata 21. stoljeća ostvarenih u toj zemlji, poznatu i kao Dvorac svjetlosti, koji služi kao moderan i multifunkcionalan kulturni, edukacijski i informativni centar.
