Pristup Srbije i susjednih država Europskoj uniji (EU) ovisi o ispunjavanju strogih “pravnih, političkih i ekonomskih“ kriterija, prenose u ponedjeljak beogradski mediji poruku predsjednika Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta (EP) Davida McAllistera.
On je, najavljujući u njemačkim medijima novu strategiju za Zapadni Balkan, koju će u utorak predstaviti Europska komisija, rekao da su strateški ciljevi “jačanje reformske volje u šest država Zapadnog Balkana i obnova političkog angažmana članica EU” u zapadnobalkanskim državama.
“Konkretni termin pristupa nove članice EU ovisit će isključivo o tome kada svaka zemlja ponaosob potpuno ispuni stroge pravne, političke i ekonomske preduvjete”, poručio je njemački europarlamentarac, koji je i izvjestitelj EU za Srbiju.
Najavljujući ciljeve strategije EK, McAllister je naglasio kako pristupanje Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana EU ovisi o ispunjavanju strogih kriterija, a da će te zemlje pristupiti EU “samo ako idućih godina provedu obuhvatne reforme”.
Pozivajući se na Deutsche Welle agencija Beta navodi kako je njemački europarlamentarac rekao da 2025., koju je Europska komisija navela kao mogući termin pristupanja Srbije i Crne Gore, zapravo predstavlja “indikativni”, neobvezni termin koji treba konkretizirati pristupnu perspektivu i omogućiti novu dinamiku pristupnom procesu.
Od šest balkanskih zemalja očekuje se da “moraju jačati pravnu državu, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala i jamčiti sloboda medija”. Uz to, poručio je McAllister, “bilateralni sukobi u regiji moraju se čim prije okončati”.
U svojoj analizi Deutsche Welle prenosi i ocjene politologa Vedrana Džihića, koji ukazuje na to da se “vlast u Beogradu prema EU prikazuje kao reformatorska, ali iznutra provodi sve autoritarniju politiku moći”.
“U Srbiji je predsjednik Vučić sa svojom SNS akumulirao više moći nego bilo tko drugi u Europi… Slično je u Prištini, gdje se premijer Ramush Haradinaj ‘ističe’ povećanjem vlastite plaće i kritikom na račun novog Specijalnog suda za zločine Oslobodilačke vojske Kosova (OVK)”, ocijenio je ovaj politički analitičar za bečki Standard.
“EU je proglasila ovu godinu godinom nade i novog ojačanog angažmana u regiji. Bilo bi fatalno da se nade pokopaju prije nego što se makar u naznakama podrže jasnom političkom agendom(…) U 2018. EU se mora izboriti da bude središnji akter na Balkanu i da inkluziju Balkana tretira kao prioritetni projekt. Alternative europskom Balkanu bi na koncu ugrozile cijeli kontinent”, prenosi Deutsche Welle ocjene Vedrana Džihića iz Standarda.
