Talijanska vlada Giorgije Meloni, nacionalno-konzervativnog usmjerenja, u ponedjeljak navečer najavila je dekret kojim se uspješno mijenja prethodno zakonodavstvo o tome tko može odrediti koje su zemlje podrijetla migranata “sigurne”. Ovim se nastoji značajno ograničiti ovlasti sudaca da ometaju provedbu korištenja prihvatnih centara za muške migrante u Albaniji. Riječ je o tzv. “Albanskom protokolu”.
> U Albaniji otvoreni talijanski detencijski centri za ilegalne migrante
Odluka je donesena na hitnom sastanku Vijeća ministara u ponedjeljak 21. listopada. Dogodilo se to nekoliko dana nakon što je građanski sud u Rimu odbio potvrditi pritvor za prvih dvanaest migranata koji su trebali biti poslani u Albaniju. Umjesto toga, naloženo je Obalnoj straži da migrante dovede u Italiju. Njihove matične zemlje, Egipat i Bangladeš, nisu se mogle smatrati sigurnima, zaključio je sud.
Meloni uzvratila ‘ljevičarskoj sudbenoj vlasti’
Vlada Meloni odgovorila je podizanjem statusa odluke o “sigurnoj zemlji” s međuministarskog dekreta na razinu “primarnog zakona”. Ovaj potez zaobilazi ovlasti ljevičarske sudbene vlasti da iz političkih razloga blokira instrument protiv ilegalne migracije.
> Nakon odluke suda talijanski brod vratio migrante iz Albanije u Italiju
Prema novom zakonu, vlada je jedini subjekt koji može odlučiti koje zemlje spadaju na popis sigurnih država. Taj popis će se sada ažurirati svakih šest mjeseci. Dosada se ažurirao svakih dvanaest. Također, neće biti gotovo nikakvog prostora za sudsku intervenciju. Od sada, suci neće morati svaki put odobravati pritvor migranata. Moći će uložiti žalbu samo u specifičnim slučajevima. Morat će i objasniti točan razlog zašto pojedini migranti ne bi bili sigurni u svojim zemljama podrijetla ako budu označeni za deportaciju.
Sud: ‘Bangladeš i Egipat nisu sigurni za ‘LGBT osobe’ i političke disidente’
Promjena je bila potrebna nakon što je građanski sud blokirao pritvor dvanaest migranata, pozivajući se na raniju presudu Europskog suda pravde (ESP). Ona je navela da se oznaka “sigurna zemlja” može osporiti na temelju nedostatka jednog od dva parametra: sigurnosti na cijelom teritoriju zemlje ili sigurnosti zajamčene svim njezinim stanovnicima. Budući da je sud tvrdio kako Bangladeš nije siguran za LGBT osobe, a Egipat nije siguran za političke disidente, migranti nisu mogli biti pritvoreni bez obzira na to pripadaju li jednoj od tih skupina.
> Italija poslala prvu skupinu migranata u Albaniju, Meloni: ‘Naš model treba slijediti’
Prema riječima ministra pravosuđa Carla Nordia, presuda ESP-a pogrešno je protumačena kako bi se poništila politička odluka o oznaci sigurnih zemalja. U stvarnosti, presuda je samo pružila moguće argumente za sudsku žalbu u specifičnim slučajevima, dok je također priznala da je u prvom redu vlada nadležna za donošenje te odluke.
Vlada Meloni: Dužnost država članica je identificirati koje su zemlje sigurne
Na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade, ministar pravosuđa Carlo Nordio objasnio je: “Do ove situacije smo došli zbog presude Europskog suda pravde koja nije bila dobro shvaćena. Drugim riječima, ta presuda, osim što ponovno potvrđuje načelo da je dužnost država članica identificirati koje su zemlje sigurne, također postavlja uvjete kada sudac namjerava dati drugačiju definiciju sigurne države u odnosu na situaciju određenih ljudi”.
Stoga novi zakon sada precizira da bilo kakav sudski prigovor može nastupiti samo u fazi žalbe, rekao je Nordio. Dodao je i da je srž zakona da svaki sudac koji želi osporiti pritvor “mora, prilikom donošenja presude, iscrpno i potpuno objasniti, u konkretnom slučaju, razloge zbog kojih se određena zemlja ne smatra sigurnom za migranta“.
Na ovaj način, odredba o sigurnim zemljama koju postavlja vlada ne može biti poništena od strane aktivističkih sudaca koji žele poništiti pritvor desecima ili stotinama migranata odjednom, kao što se to dogodilo u ovom slučaju. Krajnji cilj amandmana bio je, kako je Nordio naglasio, osigurati da: „Ako se popis sigurnih zemalja nalazi u zakonu, nijedan sudac ga ne može nadjačati.”
> U njemačkim zatvorima je više od 50 posto migranata, u Švicarskoj 71 posto
Pakt o migracijama 2026. sadržavat će popis sigurnih zemalja
Ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi podsjetio je novinare na konferenciji za medije da je Europska komisija već prepoznala protokol s Albanijom kao „nacionalni zakon”, kao i činjenicu da je, dokle god ne postoji zajednički EU popis — koji će biti uveden tek kao dio novog Pakta o migracijama 2026. godine — isključiva nadležnost država članica označiti zemlje podrijetla kao sigurne.
Buduće određivanje statusa zemlje na razini EU-a donosit će se u Bruxellesu. Ono će biti povezano s povijesnim statistikama o zahtjevima za azil. Pri tome će se svaka zemlja s manje od 20% stope odobrenih zahtjeva za azil širom EU automatski smatrati „sigurnom”.
Tijekom sastanka, Vijeće ministara ažuriralo je prethodni talijanski popis od 22 zemlje označene kao “sigurne”. Uklonjeni su Kamerun, Kolumbija i Nigerija. Međutim, dvije zemlje koje su bile u pitanju u ovom slučaju — Egipat i Bangladeš — ostale su za sada „sigurne”.
S uklonjenim pravnim preprekama, Albanski protokol sada napokon može biti proveden. Italija se nada da će u dvije ustanove godišnje smjestiti do 36 000 odraslih muških migranata. Cilj je spriječiti one kojima su odbijeni zahtjevi za azil da izbjegnu deportaciju.
Iako talijanske lijevo orijentirane stranke neumorno kritiziraju vladu zbog uspostave tih centara, većina država članica EU-a izrazila je podršku protokolu. Mnoge su počele zagovarati njegovu implementaciju i u druge zemlje Unije. Vijest donosi “The European Conservative“.
