U brojnim njemačkim saveznim državama više od 50 posto zatvorske populacije čine stranci. Trošak ovih zatvorenika iznosi 2 milijarde eura godišnje, prema ekskluzivnom izvješću austrijskog medija Freilich.
Već sredinom srpnja, njemački državni medij SWR izvijestio je da po prvi put više od polovice svih zatvorenika u južnoj saveznoj državi Baden-Württemberg čine stranci. Trenutno taj udio iznosi 50,8 posto. Freilich je odlučio istražiti situaciju i u drugim njemačkim saveznim državama te je otkrio da još pet saveznih država ima zatvorsku populaciju s preko 50 posto stranaca.
S istom situacijom susreću se i druge europske države koje su propustile nesrazmjeran broj migranata u svoju državu.
>Njemačka u borbi s migrantima: Kako su druge zemlje promijenile svoju politiku otvorenih vrata?
Statistike ne uključuju osobe s migrantskom pozadinom
Savezna država s najvećim udjelom stranaca je Hamburg, gdje on iznosi 57,8 posto. Ostale savezne države, poput Sjeverne Rajne-Vestfalije, koja je najmnogoljudnija njemačka savezna država, možda nemaju udio od 50 posto, ali brojke su i dalje izrazito visoke te iznose 40,4 posto.
Među najzastupljenijima su Turci, Poljaci, Sirijci, Marokanci i Rumunji. U Bavarskoj, kojameđu njemačkim saveznim državama zauzima drugo mjesto po broju stanovnika, 51,1 posto zatvorske populacije čine stranci.
Važno je napomenuti da ove statistike ne uključuju osobe s migrantskom pozadinom. Na primjer, nema podataka koji razlikuju etničke Nijemce od stanovnika Bliskog istoka rođenih u Njemačkoj. Podaci samo pokazuju ima li počinitelj njemačku putovnicu ili ne.
Druge zemlje, poput Danske, imaju precizne podatke o kriminalu ne samo stranaca, nego i građana druge generacije s migrantskom pozadinom. Pri čemu ti podaci pokazuju da druga generacija ima višu stopu kriminala od prve.
>Švedska migrantima nudi veliku svotu za povratak u domovinu: Mnogi je ipak ne bi prihvatili
Najveće skupine kriminalaca dolaze iz Alžira i Maroka
U Hessenu, 51,4 posto zatvorske populacije čine stranci, što iznosi 2.245 zatvorenika. Najveće skupine dolaze iz Alžira i Maroka, ali među najzastupljenijima su također Turci, Rumunji i Afganistanci, prema podacima Ministarstva pravosuđa.
Od 22. srpnja 2024., Berlin je imao 2.024 strana zatvorenika, što predstavlja 56,4 posto od ukupnog broja koji iznosi 3.588. Glasnogovornica je za Freilich izjavila da su najveće skupine Poljaci, Turci, Srbi i Gruzijci.
U Bremenu, najmanjoj saveznoj državi, broj stranih zatvorenika iznosi ukupno 56 posto. Ostale savezne države, posebno one s manjim udjelom stranaca, imaju niže brojke. Tiringija ima najniži udio stranih počinitelja, koji čine 15,9 posto od ukupno 1.072 zatvorenika, iako Freilich napominje da ti podaci potječu iz starijih izvora.
>Marokanac, koji je ubio studenticu u Parizu, već bio u zatvoru: Desnica poziva na jačanje sustava
Rastući troškovi i pozivi na reformu
Freilich ističe da smještaj zatvorenika predstavlja značajan teret za državni proračun i porezne obveznike. To pokazuju i izračuni provedeni u sklopu istraživanja. Za sve savezne države zajedno, ukupni trošak smještaja zatvorenika iznosi oko 4,137 milijardi eura godišnje. Od toga se oko 1,815 milijardi eura troši na strane zatvorenike u kazneno-popravnim ustanovama u 16 saveznih država.
Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) smatra da su ovi podaci odraz loše migracijske politike aktualne vlade.
Zamjenik glasnogovornika za unutarnju politiku AfD-ove parlamentarne skupine, Martin Hess, kazao je da oko 15 posto ljudi koji žive u Njemačkoj su stranci. Međutim, njihov udio među osumnjičenima, osuđenima i zatvorenicima je nesrazmjerno visok. ”Još jednom, službeni podaci dokazuju da je migracijska politika starih stranaka potpuno zakazala,” rekao je Hess, koji je inače bio policajac u Baden-Württembergu 27 godina.
”Ono što ovdje doživljavamo je namjerno ugrožavanje naše sigurnosti od strane vlade čija se politika neprestance pokazuje kao potpuni neuspjeh.”
AfD: ”Rješenje je potpuni preokret migracijske politike”
Hess je izjavio da će samo potpuni preokret migracijske politike, što AfD već godinama zahtijeva, poboljšati sigurnosnu situaciju.
”Moramo odlučno djelovati protiv rastućeg kriminala među strancima. I to iz financijskih razloga, jer je svaki zatvorenik ogroman teret za državni proračun, a time i za porezne obveznike. Osim toga, ono što mora postati uobičajena praksa jest da se ilegalni migranti dosljedno deportiraju, kako bi se spriječilo da počine zločine. Jer deportacija migranata znači sigurnost”, dodao je Hess.
Isti problem prisutan je i u drugim državama
Prema podacima Freilicha, s istim problemom prisutnim u njemačkim saveznim državama suočavaju se i druge zemlje, poput Austrije primjerice. Tamo 47,2 posto svih zatvorenika čine stranci, uključujući 1.884 iz zemalja EU-a i 3.038 iz zemalja izvan EU-a.
Godišnja kriminalna statistika Vijeća Europe o zatvorskoj populaciji za 2023. godinu navodi da 27 posto svih zatvorenika u EU imaju strano porijeklo. Međutim, ti podaci također ne bilježe migracijsku pozadinu građana. Ove podatke iskrivljuje i uključivanje zemalja srednje i istočne Europe, koje imaju vrlo malo stranaca u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama.
U Luksemburgu 77,7 posto zatvorske populacije čine stranci, dok u Švicarskoj taj udio iznosi 71 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
