DW: Nedopustivi napadi na ruske građane i njihovu imovinu u Njemačkoj

Nedopustivi napadi na građane ruskog porijekla, kao i njihovu imovinu događa se u Njemačkoj. To spada u klasične ‘zločine iz mržnje’ prema nevinim ljudima zbog njihovog etničkog porijekla. To se nije događalo čak niti u vrijeme masovnih ubojstava civila od strane islamskih radikala u Njemačkoj i EU, prije par godina, ali sada je nažalost to raširena pojava. 

Otkako je ruska vojska izvršila napad na Ukrajinu, bilježe se kazneni prekršaji usmjereni protiv ljudi koji govore ruski u Njemačkoj. To je rezultat istraživanja političkog magazina ARD “Report Mainz” provedenog među ministarstvima unutrašnjih poslova saveznih pokrajina i nekoliko policijskih sjedišta. Navodi se da je došlo do izoliranih napada na osobe za koje se sumnjalo da govore ruski jezik. Registrirani su i slučajevi nanošenja materijalne štete na ruskim prodavaonicama, čiji izlozi su premazani i oštećeni, piše dw.com

Emotivno uzavrela situacija

Prema navodima nadležnih službi, bilo je i nekoliko slučajeva svađa i uvreda, koje su pogodile i građane Ukrajine. Ministarstvo unutrašnjih poslova Rhineland-Pfalza istaklo je da je riječ o “emotivno uzavreloj situaciji”, a iz nekoliko drugih ministarstava unutrašnjih poslova istaknuto je da očekuju nove incidente. Saksonska policija smatra da je povećan rizik za službene ruske i ukrajinske institucije.

Rusko veleposlanstvo u Njemačkoj je javno prokomentiralo incidente. Na web-stranici ove institucije izneseno je žaljenje zbog “snažnog porasta incidenata protiv građana koji govore ruski”. Pozvani su svi oni koji su pogođeni napadima, govorom mržnje ili prijetnjama da se jave. Prema navodima veleposlanstva, samo u roku od tri dana zaprimljeno je stotine pritužbi Rusa u Njemačkoj koji su se žalili na prijetnje i poruke mržnje. Između ostalog, radi se o oštećenju automobila sa ruskim registarskim tablicama. Prijavljeni su i verbalno zlostavljanje, poruke mržnje, fizičko zlostavljanje i mobing među učenicima.

Veliki problemi u Njemačkoj

Roman Friedrich trenutno ima pune ruke posla. Socijalni radnik u kelnskoj četvrti Chorweiler pokušava smiriti napetosti koje je u Njemačkoj prouzročio ruski napad na Ukrajinu. On se brine o izbjeglicama koje svakodnevno stižu u Köln, ali i pruža podršku onima koje se trenutno okrivljuje za Putinov rat: rusku zajednicu u Kölnu.

„Do sada najšokantnija priča je o jednoj učiteljici koja je jednog učenika ruskog podrijetla natjerala da ustane i da se pred cijelim razredom zauzme stav u svezi s Putinovom politikom i da se od te politike distancira”, kaže Friedrich, piše dw.com

Svakodnevni napadi

Socijalni radnik, koji je rođen u Omsku u Rusiji, a čija je baka iz Ukrajine, posljednjih je dana primio mnogo poziva o sličnim iskazima netrpeljivosti: od dječaka iz jedne srednje škole u Kölnu kojeg su njegovi kolege držali i tukli. O Poljakinji koju su u jednoj prodavaonici zamijenili za Ruskinju i počeli vrijeđati. Iz škole koja raspravlja o uklanjanju ruskog iz kurikuluma i zamjeni ga ukrajinskim.

Tu su i pritužbe na svakodnevna huškanja na poslu, u javnom prijevozu, u školskom dvorištu. To sve ide na ruku ruskoj propagandi, koja to koristi u svoje svrhe. Čak i izmišlja priče o tome kako su autobusi oštećeni iz antiruskih razloga, kako izvještava njemački javni servis ARD.

“Neprijateljstva još nisu posve raširena, ali već postoji velika gomila pojedinačnih slučajeva i tu se zaista ne radi o dizanju panike. Prije rata Rusi su mnogima bili simpatizeri desno-populističkog AFD-a, sada su Putinovi sljedbenici. Posljedica toga je da sve to te ljude tjera u ulogu žrtve i dodatno ih izolira”, strahuje Friedrich.

(…)

Prijetnje ruskoj školi

25 kilometara južnije, u Bonnu, Narina Karitzky također od početka rata smiruje duhove. Ova učiteljica je 2011. godine osnovala Rusku školu u Bonnu i još uvijek je njezin direktor. Ono što je na početku bio mali projekt za poduku iz ruskog jezika, sada je mjesto okupljanja za 500 obitelji i njihovu djecu. Ovdje 25 učitelja osim jezika predaju i umjetnost, balet pa čak i robotiku.

“Moj kolega je nedavno dobio poziv od nekoga gospodina koji živi negdje blizu škole i rekao da smo sramota za cijelu ulicu. Vikao je ‘tvoj ubojica’ u telefon”, kaže ona.

Karitzky svjedoči o sličnim neprijateljstvima kao i Friedrich: o mladima koje se napada na ulicama; o odraslima koji viču na djecu u autobusu zbog toga što razgovaraju na ruskom; o nastavnicima koji zahtijevaju jasno izjašnjavanje svojih učenika protiv Putina. Ona priča i o mnogim roditeljima koji su se nakon napada na ruski supermarket u Oberhausenu pitali mogu li uopće svoju djecu poslati u rusku školu. “Boje se da će se nešto dogoditi njihovoj djeci”, kaže ona.

Rusku školu zapravo treba zvati istočnoeuropskom, tu su i djeca iz Armenije, Kazahstana i Gruzije. Više od svake treće obitelji čak dolazi iz Ukrajine. Kada je počeo rat Narina Karitzky, Ruskinja armenskih korijena, je dobila poštu od jedne majke Ukrajinke.

“Napisala mi je da je tako sretna što je dovela svoju djecu kod nas i da bi željeli ostati, ali je pitala: Što mislite o invaziji? Jeste li za ili protiv? Bilo joj je važno kako na sve to gledamo. Kad govorite ruski, sramite se, čak i ako sa svim tim nemate veze.”

(…)

Osuda napada na ruske građane

Ravnateljica Ruske škole zauzela je jasan stav i javno i oštro osudila napad kojim se krši međunarodno pravo, čak je napisala pismo gradonačelnici Bonna. Karitzky je tim više začuđena kada Regionalni muzej u Bonnu otkazuje školsku predstavu “Bremenski glazbenici” na ruskom jeziku koja je bila planirana za kraj svibnja.

“1. ožujka u jednoj rečenici stigla je kratka i sažeta poruka: ‘Povlačimo ponudu iz političkih razloga.’ To je jako boljelo. U predstavi sudjeluju i ljudi iz Ukrajine, ali to je mnogima teško razumjeti jer smo mi Ruski institut u Bonnu”, kaže ona.

U međuvremenu je muzej, koji već dugi niz godina surađuje s Ruskom školom, odustao i ispričao se Narini Karitzky. Predstava će se ipak održati.

No Narina Karitzky apelira: “Ljudi moraju razlikovati između agresije s jedne i s druge strane djece i obitelji koji žive mirno i nemaju nikakve veze s tim. Ovaj rat se može voditi u ime ljudi, ali mi vrlo jasno kažemo: Ovo je Putinov rat. Ovo što se trenutno događa nije Rusija.”