Nova migrantska kriza: UiO je već 2015. upozoravala na kontrole na granicama i posljedice ilegalne migracije

UiO
iStock

Godinama već Europa se suočava s migrantskom krizom. Ideja o naseljavanju migranata iz južnih, siromašnih zemalja, uglavnom radikalno islamskih, došla je gotovo do svog vrhunca. Preplavljene su ulice velikih europskih gradova s prosvjednicima koji otvoreno podržavaju Hamas, dakako izmiješanima i s onim pro-palestinskim prosvjednicima koji se ne slažu s novim geografskim poretkom na Bliskom istoku nakon 1948.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Niz je novih terorističkih napada i prijetnji, a sigurnost građana, napose žena, u Europskoj uniji odavno je ugrožena. Bilo je evidentno da će se ovo dogoditi još 2015. godine kada je Udruga U ime Obitelji upozoravala na to.

Najednom se cijela europska politika budi

Osim konzervativnih političara poput Orbana, ili bivše Poljske vlade i drugih desnih političara koji ionako već dugo ukazuju na problematičnost ilegalne migracije, sada se, izgleda, i u drugim političkim opcijama javljaju tzv. desne ideje koje se tiču migrantske politike.

Predsjednik Milanović uočava problem ilegalne migracije te upozorava na problem BiH koja se nosi s ovom krizom na neodgovoran način. On je ovaj problem uočavao i prije, ali nikad nije bio stava da ilegalne migrante ne bi trebalo propuštati, jer oni se, kako je tvrdio još davne 2015., ne zadržavaju u Hrvatskoj već putuju dalje. Premijer Plenković je također počeo uočavati posljedice ilegalne migracije, samo nije jasno je li to doista njegov stav ili je to stav europske stranke Pučana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Europa strahuje zbog terorizma: Vraćaju se nadzori na granice, čelnici država pozivaju na veću sigurnost

Udruga U ime obitelji poslala je javno pismo Milanoviću 2015.

Prije gotovo deset godina Udruga U ime Obitelji poslala je jedno znakovito, javno pismo predsjedniku Milanoviću koji je tada bio premijer. Naime UiO je 2015. godine koju je obilježila snažna migrantska kriza, poručila u pismu tadašnjem premijeru Milanoviću kako je od iznimne važnosti uvesti ozbiljnu kontrolu na granicu te ne propuštati baš svakoga jer je bilo opće poznato da su se s izbjeglicama provlačili i militanti.

U pismu je također navedeno da je pomoć izbjeglicama koje bježe od rata neophodna te da treba pomoći majkama s djecom i svima ostalima kojima je potrebna humanitarna pomoć.

Iskustvo je to kojemu nas je poučio i Domovinski rat u našoj državi, naveli su. UiO je upozorila da postoje i oni koji žele prijeći granicu s lošim namjerama, pripadnici ISISA, oni kojima je cilj destrukcija i koji ne žele dobro ni Hrvatskoj ni Europi, a za takve treba postojati kontrola, njih se ne može tek tako propuštati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

Problemi s migrantima: Evo što Milanović danas priča kao predsjednik, a što mu je UIO savjetovala kao premijeru pa nije poslušao

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas je u Austriji započeo svoj drugi inozemni posjetu otkad je preuzeo dužnost.

Milanović je pismo ignorirao, ali i ostatak mainstream politike

Predsjednik Milanović, tada premijer, ignorirao je to pismo. Riječ je o pismu koje je bilo javno, dakle nitko ne može reći da je ostalo nezapaženo i nepročitano. Portal Narod.hr godinama piše članke iz relevantnih i pouzdanih izvora o problemima ilegalne migracije. Redovito izvještava o problemima s kojima se suočava europsko stanovništvo, a na poseban način žene suočene s nasilnim migrantima čija kriminalna prošlost ostaje uglavnom zataškana.

Međutim od glavnih medija i od političke ljevice (uključujući desni centar) nema reakcije. Oni godinama opravdavaju migrantsku politiku EU, a sve one koji se tome protive ili imaju drugo mišljenje nazivaju klerofašistima, ekstremnim desničarima i slično. Sam premijer Plenković nemali broj puta takvim atributima je opisivao sve one koji su na tragu suverenističkih, a ne globalističkih ideja te vrijeđao građane RH, a ne samo oporbene političare.

U kakvoj situaciji se danas nalazi Europa dovoljno svjedoče prizori koje svakodnevno viđamo u medijima i na društvenim mrežama, a Narod.hr o tome temeljito i redovito izvještava. Granice se počinju (privremeno) zatvarati usprkos Schengenu. Ljudi koji žive uz granicu žive u strahu za svoj život i za svoju imovinu. Hrvatska na žalost još spava, dok Slovenija, što se i očekuje od jedne razvijene zemlje, intenzivno radi na rješavanju trenutne situacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Slovenija na granicu s Hrvatskom rasporedila tisuću policajaca, u pomoć im stiže i vojska, loše vijesti i s granice s BiH

Slovenija će kontrole na granici produžiti za još 20 dana

Slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar obišao je u četvrtak granične prijelaze s Mađarskom u Pinci i Dolgoj vasi te najavio kako će Ministarstvo Vladi predložiti produljenje kontrole na granicama s Mađarskom i Hrvatskom za 20 dana. Slovenija najavljuje da će kontrole na svojoj granici produljiti na još dvadeset dana. I dalje žele spriječiti nezakonit ulazak migrantima, problem su i terorističke prijetnje.

I Njemačka produljuje kontrole na još 20 dana. U parlamentarnu proceduru ide zakon kojim će brže moći protjerati osobe kojima je odbijen azil. Njemačka ministrica kaže kako su mjere nužne. “Ove godine smo imali vrlo velik priljev nezakonitih migracija i kao država moramo djelovati”. Njemačka je ove godine deportirala 30-tak posto ilegalnih migranata više nego lani, a sad najavljuju još oštrije mjere, prenio je Dnevnik.hr.

Premijer Plenković uočava problem s ilegalnom migracijom

Pitanje je hoće li se protjerivanje ilegalnih migranata iz Njemačke odraziti na Hrvatsku.

“U ovom trenutku nemamo nikakve posebne indikacije koje bi bile zabrinjavajuće za nas, međutim vidite kako su velike unutarnje političke posljedice za cijelu Europu, dakle sad imamo jedan amalgam problema inače koje postoje, a to su posljedice nezakonitih migracija i sad još dodatno nakon Hamasovog napada na Izrael koji se miješaju s terorističkim napadima i prosvjedima diljem brojnih gradova“, kaže Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Promjena Uredbe o postupku azila EU

Jedina učinkovita mjera koja bi smanjila priljev ilegalnih migranata na vanjskim granicama EU, za Jutarnji list su rekli izvori iz MUP-a, jest promjena Uredbe o postupku azila EU, koja se očekuje do kraja mandata ove Komisije.

Ta Uredba omogućila bi državama da po hitnom postupku vraćaju ilegalne migrante tamo odakle su došli. U to bi onda trebao biti uključen Frontex sa svojom opremom, odnosno osiguravati zrakoplove koje bi prevozili ilegalne migrante u njihovu domovinu.

>Plenković o uvođenju kontrole na granice: Schengen nije gotov, ali ima problem

U Hrvatsku je ove godine ušlo više od 60.000 ilegalnih migranata

Sugovornik iz MUP-a je pojasnio kako vojska nije obučena za takve zadatke, oni imaju svoju ustavnu zadaću, a policajci su obučeni i imaju svu opremu. Uz 6700 policajaca koji čuvaju granicu tu je i 2000 pripadnika interventne i specijalne policije koji djeluju na terenu.

Mađarska ima ogradu, pa im ulazi više migranata nego u Hrvatsku, a konfiguracija terena u Hrvatskoj takva je da ograda ne bi bila učinkovita. ”Zato je jedino rješenje novi Pakt o migracijama i azilu te sporazum s Frontexom da vraćamo ilegalne migrante po hitnom postupku”, pojašnjava sugovornik iz MUP-a.

Problem je velika granica s BiH

Problem je, kaže, i BiH, gdje se migranti samo puštaju prema Hrvatskoj, a to bi, smatra, trebao riješiti Frontex, koji bi došao u susjednu državu.

Granica s BiH toliko je velika da priljev migranata ne bi zaustavilo ni triput više policajaca, osim uz upotrebu sile. Hrvatska ne želi podizanje ograda na vanjskoj granici EU, odnosno prema BiH, iako ograde, čini se, više nisu tabu tema, niti o njima govore samo desne političke opcije.

Pučani se počinju zalagati za ograde na vanjskim granicama

Šef Europskih pučana Manfred Weber, grupacije kojoj je i HDZ član, početkom godine založio da se grade ograde na vanjskim granicama.

Prije točno dvije godine 12 država članica potpisalo je pismo kojim su tražili da Unija financira gradnju ograda, a u veljači ove godine, uoči Europskog vijeća, isti zahtjev potpisale su Danska, Litva, Latvija, Estonija, Slovačka, Grčka, Malta i Austrija.

>Bulj organizira građanske straže duž granice s BiH: Moramo zaštiti građane Cetinske krajine

Ograda na granici s BiH?!

Hrvatska je uvijek bila protiv ograde na granici s BiH, uz argument da ”ne želimo graditi ogradu prema susjednoj državi u kojoj živi toliko Hrvata”. Željko Cvrtila, kriminalist i konzultant za upravljanje i sigurnost, smatra kako EU takvim pristupom prema migrantima potiče ljude da ilegalno prelaze granicu. On tvrdi da se na taj način, zbog objektivnih razloga, ne može spriječiti ilegalni priljev migranata.

Policajci, dodaje, prema takvim propisima ne smiju ispaljivati gumene metke, suzavac, ne smiju upotrijebiti fizičku snagu, pa im preostaje samo da se naguravaju. ”Ako se silom sprječavaju onda se ukazuje na to da se postupa nehumano”, tvrdi Crvrtila.

Vojska podržava model ograde na vanjskoj granici

Vojska, kaže, tu ne bi imala što raditi, nije ni za brutalne metode, ali jest, ističe, za ogradu na vanjskoj granici.

Prošle godine, prema podacima Frontexa, registrirano je preko 330.000 ilegalnih migranata, a najviše, čak 144.000 prošlo je zapadno-balkanskom rutom. Do kraja rujna ove godine već je registrirano nešto manje od 290.000 ilegalnih migranata, a na našoj ruti preko 81.000. Od toga je najviše bilo Sirijaca, više od 45.000, a potom je najviše onih za koje se ne zna odakle su došli, odnosno bez dokumenata, njih čak 18.000. U Hrvatskoj je najviše Afganistanaca i Turaka.

>Europa strahuje? Macron upozorio na oživljeni islamistički terorizam

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.