Problemi s migrantima: Evo što Milanović danas priča kao predsjednik, a što mu je UIO savjetovala kao premijeru pa nije poslušao

Foto: fah, narod,hr, montaža narod.hr

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas je u Austriji započeo svoj drugi inozemni posjetu otkad je preuzeo dužnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom jednodnevnog službenog posjeta, susreo se s austrijskim predsjednikom, Alexanderom Van der Bellenom, piše N1.

Komentirali su situaciju na tursko-grčkoj granici.

“Točka jedan je da druge članice Europske unije ili Unija sveukupno Grčku i druge zemlje tu na granici neće i ne smije pustiti same i mora se s njima razgovarati o situaciji, a kao drugo, meni nije poznato što turska Vlada, predsjednik Erdogan žele postići, bit će potrebni razgovori s Turskom da se vidi što žele. Turska trenutačno 3,5 milijuna izbjeglica ima kod sebe, ljudi uglavnom iz Sirije, i nije mi jasno što žele kod ove inicijative. Svi govore o nekakvoj prijetnji Turske, a čime se ovdje prijeti? Treće, dok se situacija u Siriji ne proimijeni, mi ćemo stalno biti suočeni s ovim problemom i znati da su ljudi pobjegli iz Sirije i pod kojim uvjetima se mogu ponovno vratiti u Siriju”, rekao je Van der Bellen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ja sam se u izbornoj kampanji koja je bila nedavno držao dosta suzdržano kad je ta tema u pitanju, mada imam u tom području srećom ili nažalost veliko iskustvo i lijepo i traumatično u isto vrijeme. Vodio sam Vladu u to vrijeme i mislim da smo to tada odradili efikasno i humano. Mislim da je to bitno i predsjedniku Van der Bellenu. To su ti ideali koje u politici treba tražiti. Sad je prošlo 5 godina od tada i neke lekcije su se naprosto morale naučiti i usvojiti. Skoro četiri milijuna ljudi je prisutno u Turskoj. Ono što smo kao Europa prošli prije pet godina naprosto je nemoguće da se ponovi taj izbjeglički val. Naprosto nemoguće”, rekao je Milanović.

“Danas govoriti da se radi o ljudima koji su ugroženi u Turskoj ne odgovara istini, nije odgovaralo 2015., ali smo iz drugih stavova i stava Angele Merkel postupali drukčije. Pojam prognanika i pravila non refulmana, odnosno zabrane vraćanja natrag onoga tko traži azil i zaštitu se stavlja u drugi kontekst. Ovo što gledamo je politička borba i manipuliranje ljudima”, rekao je Milanović.

“Situacija u Grčkoj zahtijeva više pažnje”, rekao je Van der Bellen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Danas kad Grčka nešto poduzima, vjerojatno će je se kritizirati što nešto poduzima. Što da Grčka radi? Što god da radi, ne valja. Jedino da na svom teritoriju zadrži veći broj ljudi koji žele ići u Beč, München, Stockholm. Nitko ne voli vidjeti ispaljen suzavac, ja ga 2015. godine kad sam bio premijer nisam koristio. Kako bih postupio danas da sam predsjednik hrvatske vlade – ne znam, ali radit ću na tome da zaštitim hrvatske interese”, rekao je Milanović.

> (VIDEO) Ilegalni migranti u Maljevcu gađali hrvatske policajce kamenjem, ozlijeđena 2 policajca; još stotinjak migranta u obližnjoj šumi

> Dr. sc. Hrvoje Pende: Velika zamjena stanovništva kao posljedica europske demografske krize i imigrantske EU politike

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Viktor Orban o migrantima i Sorosu: Ako netko želi negdje živjeti, mora imati suglasnost te države i njezinih građana!

U ime obitelji: Migrantska kriza i poruka tadašnjem premijeru Milanoviću

Podsjetimo, 2015. godine udruga U ime obitelji poslala je otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku Vlade g. Zoranu Milanoviću vezano uz izbjegličku krizu uzrokovanu progonima Islamske države ili drugih terorističkih skupina. Tada ih nije poslušao. Pismo pročitajte u cijelosti:

Poštovani predsjedniče Vlade, g. Milanoviću,

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svaki dan u Europu dolaze tisuće izbjeglica koje u njihovim zemljama progoni Islamska država ili druge terorističke skupine. Mnogi od njih bježe jer su im ugroženi životi.

Ti ljudi trebaju naše suosjećanje, potporu i pomoć. Hrvatska je jedina od 28 zemalja Europske unije koja je u novijoj povijesti, tijekom Domovinskog rata, iskusila teror i progon svog stanovništva s gotovo jedne trećine državnog teritorija. Više od 250 000 Hrvata prognano je iz svojih domova.

Te prognanike – žene, djecu i starce iz Vukovara, Iloka, Dalja, Hrvatske Kostajnice, Petrinje, Gline, Knina, Škabrnje, Drniša i toliki drugih mjesta – primali su i deseci tisuća hrvatskih obitelji koje su živjele u tada slobodnim dijelovima Hrvatske. Te obitelji, domaćini, sve su svoje podijelile s obiteljima koje su bježale, dok su njihovi muževi, očevi i sinovi nastavili braniti Hrvatsku.

U nama slike prestrašenih žena i djece koji čamcima Sredozemnim morem bježe pred smrtnom opasnošću bude sjećanja na slike progona iz Dalja te tragedije i progonstva koja su prije dvadesetak godina pretrpjeli mnogi Hrvati – potičući nas na solidarnost i pružanje pomoći.

Hrvatska je isto tako jedina članica Europske unije koja je dok je i sama bila u ratu, 1992. i 1993. primila više od 400 000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, žena i djece, velikim dijelom Muslimana.

Upravo to iskustvo koje je Hrvatska imala – i naše osobno iskustvo prognaništva i primanja izbjeglica u okolnostima mnogo težim od onih u kojima se danas nalaze države poput Velike Britanije, Francuske, Nizozemske ili Njemačke – omogućuje nam da danas jasno razlučujemo što se događa:

1. Među ženama, djecom i starcima koji bježe pred smrtnom opasnošću iz dalekih zemalja postoje i mnoge izbjeglice koje u Europsku uniju dolaze zbog ekonomskih razloga ili poslani upravo od terorističkih skupina koje u tim zemljama proizvode kaos.

2. Poznato je da Islamska država godinama stvara “nekontrolirane izbjegličke krize” kako bi potencijalne džihadiste, pomiješane sa stvarnim izbjeglicama, ubacivala u zemlje u kojima želi stvarati kaos. Poznato je da IS tim potencijalnim džihadistima izdaje lažne sirijske putovnice.

3. Očito je da u ovom trenutku niti Europska Unija niti pojedine zemlje članice nemaju kontrolu nad time tko ulazi u EU.

Poštovani predsjedniče Vlade, gospodine Milanoviću,

od Vas očekujemo da od Europske komisije i NATO-a zatražite sljedeće:

1. Da se prihvatni centri za izbjeglice otvaraju u pograničnim zemljama, izvan Europske unije, kako bi se uz hitnu pomoć potrebitima moglo osigurati sve potrebne provjere i vladavinu zakona.

2. Da izbjeglice koje trebaju našu zaštitu i pomoć, jer su u životnoj opasnosti – budu raspoređene među članicama EU na pravedan način – proporcionalno broju stanovnika, uzimajući u obzir ekonomsku snagu, ali i povijesne veze koje još od kolonijalnog doba sa zemljama iz kojih izbjeglice dolaze imaju zemlje poput Velike Britanije ili Francuske. Ove su zemlje, također, imale velike uplive i na političku situaciju i ekonomski razvoj u zemljama iz kojih nam danas dolaze ovi nesretni ljudi.

3. Da bogate zemlje golfskog zaljeva počnu primati izbjeglice. Zbog blizine i veće sličnosti kultura – privremeno udomljavanje u tim zemljama omogućit će bolju prilagodbu izbjeglim osobama.

Molimo Vas da čim prije obavite dio opisanog posla koji je Vaša odgovornost i osigurate mjere kojima će hrvatski građani moći sigurno pružiti ruku onima kojima je pomoć stvarno potrebna – više puta dokazana solidarnost hrvatskog naroda neće doći u pitanje.

Pozivi hrvatskih biskupa na solidarnost s ljudima u smrtnoj opasnosti i jučerašnji poziv pape Franje da svaka župa u Europi primi po jednu izbjegličku obitelj – pružajući im utočište dok se ne stvore uvjeti za njihov povratak kući – poticaj je svima nama kako možemo konkretno djelovati i stvarno pomoći ovim ljudima. U tom smislu će djelovati i “U ime obitelji”.

S poštovanjem,

Dr. Željka Markić
Upravni odbor U ime obitelji

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.