Odluka Europske komisije o tehničkoj spremnosti Hrvatske za pristupanje Schengenskoj zoni bez granica više nije na dnevnom redu kolegija povjerenika 16. listopada, nego je pomaknuta na kolegij 22. listopada, pretposljednji takav sastanak u mandatu Jean-Claudea Junckera. To je već drugo pomicanje te odluke, koja je prvotno bila planirana za kolegij 2. listopada, pa je prebačena na 16. listopada, a sada za još jedan tjedan kasnije.
Bugarska zbog straha od priljeva migranata odbija ući u Schengensku zonu
Cerar postavlja uvjete za ulazak Hrvatske u Schengen
Iako odgoda odražava činjenicu da se u pozadini, unutar Komisije i u komunikaciji država članica s dužnosnicima Komisije, još vode razgovori o tome treba li Hrvatskoj dati zeleno svjetlo za Schengen, pri čemu se Slovenija trudi reći da ne treba, neslužbeno doznajemo da ni ova druga odgoda ne znači da se odustalo od plana da u Junckerovu mandatu Komisija usvoji odluku o prolasku Hrvatske na tehničkoj evaluaciji spremnosti za Schengen.
Osim europske povjerenice iz Slovenije Violete Bulc, i prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans navodno ima neke rezerve, koje usporavaju i odgađaju donošenje odluke, a Timmermans je ključna osoba za prolazak tog prijedloga odluke na užem kabinetu europske “vlade”, piše Večernji list.
No, izvori tvrde da nema nikakve panike zbog odgode, koju jedan izvor obrazlaže jednostavnim porivom da se ta odluka donese nakon sastanka Europskog vijeća, okupljanja svih premijera i predsjednika 28 država članica, koji počinje 17. listopada, dan nakon dosad planiranog datuma za usvajanje ove odluke na kolegiju Komisije.
Odgađanjem odluke za tjedan nakon tog summita, koji je važan zbog vrhunca drame oko Brexita, teme na kojoj svi žele očuvati jedinstvo 27 država članica EU, izbjeći će se situacija u kojoj premijeri Slovenije i Hrvatske dolaze u Bruxelles po drugom poslu dan nakon Komisijine odluke o pitanju oko kojeg se ne slažu.
Dimitris Avramopoulos, europski povjerenik za unutarnja pitanja, u utorak je u Luksemburgu izjavio kako Hrvatska i Komisija “trče posljednju milju” po tom pitanju tehničke evaluacije, koja je očito bila poput maratona.
Premijer Andrej Plenković krajem rujna, pri posljednjem posjetu Bruxellesu, rekao je da je od Junckera dobio “vrlo jasna jamstva” da će Komisija do kraja njegova mandata zaključiti da je Hrvatska ispunila tehničke uvjete, nakon čega se politička odluka prenosi na države članice, koje odluku o primanju nove članice u Schengen donose jednoglasno ili nikako.
PVRH @AndrejPlenkovic: Predsjednik @EU_Commission @JunckerEU dao je jasna jamstva da će do kraja listopada uputiti @EUCouncil prijedlog da je Hrvatska ispunila kriterije za #Schengen te da se nakon toga proces donošenja odluka prenosi na države članice. pic.twitter.com/ZsA3qFEwyq
Tekst se nastavlja ispod oglasa— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) 27. rujna 2019.
Slovenija najavila veto
Slovenski premijer Marjan Šarec krajem rujna poručio je:
“Hrvatska praktično nema riješenu granicu niti sa jednim svojim susjedom i kako se onda to pitanje može zaobići i automatski zaključiti da je sposobna za ulazak u Schengenski sustav?”.
I slovenski šef diplomacije i bivši premijer Miro Cerar također je dao nagovijestiti da se sprema slovenska blokada hrvatskog ulaska u Schengen.
Miro Cerar, slovenski ministar vanjskih poslova rekao je kako je Slovenija za proširenje Schengenskog prostora, ali samo ako se Hrvatska bude držala vladavine prava, objavili su u srijedu slovenski mediji.
Cerar je kazao da Slovenija načelno podržava proširenje Schengena, ali da je vladavina prava “jedan od ključnih standarda koji moraju poštovati države pred ulazak u Schengen”, objavila je Slovenska televizija. Komentirao je tako navode hrvatskih medija da će Europska komisija Hrvatskoj u listopadu potvrditi da je ispunila tehničke uvjete za ulazak u Schengen, što je predsjednik odlazeće Komisije Jean-Claude Juncker navodno zajamčio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću.
Što predstavlja Schengenski prostor?
Schengenski prostor, predstavlja teritorije 26 europskih zemalja, koje su usvojile Schengenski sporazum potpisan 1985. u Schengenu, Luksemburg. Schengenski prostor u mnogo čemu funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola.
Schengenske države više ne obavljaju provjere na svojim unutarnjim granicama, ali su pooštrile nadzor vanjskih granica.
Schengenske odredbe postale su dio europskog prava ugovorom iz Amsterdama 1999. iako prostoru službeno pripadaju i četiri ne-EU države: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. Područje trenutačno obuhvaća populaciju od preko 400 milijuna stanovnika te površinu od 4.312.099 km2.
Četiri članice Europske unije: Bugarska, Cipar, Hrvatska i Rumunjska, su se obvezale na ulazak u Schengenski prostor. Prije pune implementacije schengenskih pravila, svaka zemlja mora ispuniti potrebne uvjete u četiri područja: zračne granice, vize, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
