Bugarska je privremeno odustala od svojih nastojanja za pridruživanje Schengenskom području zbog straha da bi zemlja mogla proći kroz migrantsku invaziju čim postane dio područja bez granica.
Bugarski premijer Boko Borisov rekao je da nije zgodno da Bugarska postane Schengenska članica jer bi njihovo pristupanje moglo uzrokovati ogroman priljev migranata u zemlju.
“Što se tiče schengenskog područja, ne znam je li sada pogodno da Bugarska uđe u njega. Mi u potpunosti koristimo sve što schengensko područje nudi na području borbe protiv terorizma, krijumčarenja, trgovine drogom. Ipak, u Grčku svakodnevno vraćamo više od 150 ljudi”, rekao je Borisov izrazivši zabrinutost, prenosi schengenvisainfo.com.
Borisov, koji je bio počasni gost na forumu u Njemačkoj, također je komentirao perspektivu priključenja svoje zemlje monetarnoj uniji.
“Mislim da je dobro za Bugarsku da se stavi u “čekaonicu”, jer to jamči još više ulaganja”, rekao je.
Bugarska je i dalje jedna od samo četiri članice EU koje nisu dio Schengenske zone, uključujući UK i Irsku koje su se odlučile odustati od toga. U prosincu 2018. većina zastupnika Europskog parlamenta glasala je za rezoluciju kojom se traži pristupanje Bugarske do schengenske zone bez granice.
Suprotno Bugarskoj, Hrvatska vladajuća elita želi što prije ostvariti ulazak u Schengen.
Plenković je naglasio kako mu je velika želja da do 2024. godine uđemo u Schengen i uvedemo euro u Hrvatsku.
“To je moja ambicija, do kraja idućeg EU mandata. Rekao bih prije Schengen, kasnije euro”, objasnio je početkom svibnja svoje želje Plenković prenosi dnevnik.hr.
Za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a održat će se i summit za države Zapadnog Balkana. I to baš u Zagrebu. Očekuje se da će se povući i tema proširenja Europske unije, tj. primanje novih članica.
Ipak, Plenković odbacuje ideju o proširenju EU-a, no ističe i veliku bojazan – ako je Europska unija prespora, uključit će se drugi veliki igrači.
“Nitko ne želi spominjati proširenje, no ako smo previše neodlučni kao Europska unija, prespori, distancirani, vidjet ćemo uključivanje drugih velikih igrača u regiji”, rekao je.
Što predstavlja Schengenski prostor?
Schengenski prostor, predstavlja teritorije 26 europskih zemalja, koje su usvojile Schengenski sporazum potpisan 1985. u Schengenu, Luksemburg. Schengenski prostor u mnogo čemu funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola.
Schengenske države više ne obavljaju provjere na svojim unutarnjim granicama, ali su pooštrile nadzor vanjskih granica.
Schengenske odredbe postale su dio europskog prava ugovorom iz Amsterdama 1999. iako prostoru službeno pripadaju i četiri ne-EU države: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. Područje trenutačno obuhvaća populaciju od preko 400 milijuna stanovnika te površinu od 4.312.099 km2.
Četiri članice Europske unije: Bugarska, Cipar, Hrvatska i Rumunjska, su se obvezale na ulazak u Schengenski prostor. Prije pune implementacije schengenskih pravila, svaka zemlja mora ispuniti potrebne uvjete u četiri područja: zračne granice, vize, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
