Plenković na summitu EU-a potpisao deklaraciju s deset zavjeta, Božinović u Bavarskoj

Foto: fah

Hrvatski premijer Andrej Plenković otvorio je u četvrtak na summitu 27 čelnika EU-a u Sibiuu pitanje potpore s europske razine zemljama koje imaju negativni prirodni priraštaj, među kojima je i Hrvatska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Postoji sedam, osam zemalja članica koje imaju negativan prirodni priraštaj i među kojima je i Hrvatska. U strateškoj agendi za predstojeće razdoblje, o čijem se nacrtu razgovaralo na summitu, ima jedan dio koji se odnosi na zapošljavanje, socijalna prava i socijalne mjere. Mi smo u tom kontekstu sugerirali da se u daljnjoj elaboraciji vodi računa o mogućim potporama s razine EU-a procesu demografske revitalizacije kao komplementarnim mjerama koje se poduzimaju na nacionalnoj razini”, rekao je Plenković novinarima nakon summita.

Čelnici 27 zemalja članica završili su u četvrtak neformalni summit u Sibiuu na kojem su prihvatili deklaraciju u kojoj ističu da će održati jedinstvo bloka, njegove principe demokracije i vladavine prava i načelo pravičnosti, te da će štititi svoje građane.

>Plenković dijeli lekcije o demokraciji: ‘Ne temelji se na mišljenju najbolje informiranih, nego na mišljenju brojnijih’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U deklaraciji su iznijeli deset zavjeta: da će braniti jednu i cjelovitu Europe, pokazati jedinstvo i solidarnost u dobru i u zlu, uvijek nastojati doći do zajedničkih rješenja, čuvati europski način života, demokraciju i vladavinu prava, nastojati postići rezultate u područjima koja su važna za građane, držati se načela pravednosti bilo da je riječ o tržištu rada, blagostanju, gospodarstvu ili digitalnoj transformaciji, osigurati potrebne alate i sredstva za ispunjenje ambicija i ciljeva, osigurati budućnost za nove naraštaje Europljana, investirati u mlade, štititi građane koristeći svoju “meku i tvrdu moć” u suradnji s međunarodnim partnerima te da će Europa biti odgovoran globalni lider u razvijanju međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, u čuvanju okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.

Bavarski ministar unutarnjih poslova pohvalio hrvatsku graničnu policiju

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović razgovarao je u četvrtak u Münchenus bavarskim ministrom unutarnjih poslova sporta i integracije Joachimom Herrmannom koji je pohvalio rad hrvatske policije u očuvanju hrvatskih, a time i vanjskih granica EU, doznaje se iz službenog priopćenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Božinović je kazao da u potpunosti dijeli ocjene ministra Herrmanna o visokom stupnju suradnje između Hrvatske i Bavarske u policijskoj suradnji te mu zahvalio što je prepoznao rad hrvatske policije.

Podsjetio je da je hrvatska granica najdulja vanjska kopnena granica Europske unije te da je zato suradnja s Bavarskom po tom pitanju vrlo bitna za Hrvatsku.

“Drago mi je da se i u Europskoj uniji i ovdje u Bavarskoj prepoznaje taj doprinos hrvatske policije”, naglasio je ministar Božinović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također je istaknuo da su sigurnosni izazovi današnjice uglavnom transnacionalnog karaktera, što znači da se na njih može odgovoriti samo suradnjom između država, a “Bavarska i Hrvatska u tome služe i služit će kao primjer”.

“Zadovoljni smo zbog toga kao i zbog ocjene da je hrvatska zajednica u Bavarskoj, koja broji više od 110.000 Hrvata, njih više od 45 tisuća ovdje u Münchenu, jedna od najbolje integriranih zajednica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.