Hrvatska u okviru pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. traži da se uvaže njezine specifičnosti kao najmlađe članice kako se europski projekt u Hrvatskoj ne bi percipirao samo kao prostor za odljev ljudi, nego i kao snažna poluga za poticanje gospodarskog rasta i standarda ljudi.
“Imamo jedan segment članstva, slobodu kretanja ljudi, zbog čega se ima osjećaj da je EU doslovno prostor za odljev ljudi uz ionako veliki demografski problem. Stoga da bi se izbjeglo da nam Europska unija bude percipirana kao prostor za odljev ljudi, potrebna nam je snažna, brza, konkretna injekcija investicija iz europskog proračuna kako bi podigli razinu razvoja i standarda ljudi i rast BDP-a”, rekao je Plenković u petak prije početka drugog dana summita, sumirajući prvi dan sastanka na vrhu zemalja članica EU-a, na kojem se razgovaralo o višegodišnjem proračunu, Brexitu, te vanjskopolitičkim temama.
Čelnici EU-a prvi put su u četvrtak raspravljali o prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027. koji je Komisija predstavila početkom svibnja. Riječ je o sedmogodišnjem europskom proračunu, dokumentu koji će u velikoj mjeri biti pokazatelj kako će izgledati Europska unija u predstojećem razdoblju. Europska komisija je predložila veći proračun za 27 zemalja članica, nego što je sadašnji sedmogodišnji proračun, koji uključuje 28 članica, s Velikom Britanijom, koja je veliki neto-uplatitelj s oko 12 do 14 milijardi eura godišnje.
Osim rupe u proračunu koja ostaje zbog odlaska Velike Britanije, pojavile su se nove potrebe koje treba s puno više sredstava financirati iz europskog proračuna poput migracija, zajedničke obrane, zaštite vanjske granice itd. Komisija je stoga s jedne strane predložila povećanje doprinosa država članica u europski proračun, a s druge smanjenje sredstava za pojedine politike poput kohezije za 10 posto i zajedničke poljoprivredne politike za 15 posto. I dok se bogatije članice protive povećanju nacionalnih doprinosa u europski proračun, a podržavaju smanjenje kohezijskih sredstava, siromašnije članice imaju suprotan stav – nemaju ništa protiv podizanja nacionalnog doprinosa, ali se protive smanjenju sredstava za koheziju i poljoprivredu.
“Jučer sam svojim kolegama elaborirao da nam apsorpcija onoga što predstavlja europsku solidarnost kroz redistribucijsku moć europskog proračuna ide, ali ne ide dovoljno brzo da bi se osjetilo na povećanom rastu”, rekao je Plenković, dodajući da je Hrvatska tek pet godina članica. Istaknuo je da u prosjeku u zemljama članicama udio europskih sredstava u investicijama iznosi oko 8,5 posto, a u Hrvatskoj 80 posto.
“Zato su nama ta sredstva ključna”, rekao je.
Plenković je rekao da je cijelu ovu godinu njegova vlada angažirana u kontaktima s Europskom komisijom i drugim institucijama kako bi unatoč predloženom ukupnom smanjenju sredstava za koheziju i poljoprivredu, Hrvatska zadržala približno ista sredstva za te dvije politike kao u sadašnjem višegodišnjem proračunu.
“Rekli smo da se mora uvažiti specifičnost da je Hrvatska najmlađa članica, da samo pet godina koristi europske fondove i mislim da nailazimo na razumijevanje”, rekao je Plenković.
Također se zauzeo da se Hrvatskoj osigura i dulji rok za korištenje europskih sredstava, to jest da se za nju zadrži pravilo N+3, što znači da se sredstva mogu apsorbirati tri godine nakon zaključivanja ugovora o pojedinom projektu. Komisija je predložila da se to pravilo u sljedećem višegodišnjem proračunu promjeni iz N+3 u N+2.
Plenković je rekao da nije točno da Hrvatska ima najmanji rast od novih članica.
“To nije točno. Poanta je da imamo zdravi rast. Imali smo SDP-ovu vladu koja se zadužuje, pa onda imate veći rast, a to onda znači da oni koji dođu iza nje trebaju smanjivati kamate i vraćati dug. Ranije smo imali situaciju da smo zaduživanjem generirali rast, mi se ne zadužujemo na taj način, radimo fiskalnu konsolidaciju i imamo zdravi rast i to je poanta ovoga rasta od 2,9 posto koji imamo”, rekao je.
