Povjerenik Hahn odgovorio Petir o Veljku Mariću: u pristupnim pregovorima sa Srbijom ratni zločini su prioritet

Na pitanje hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir o tome što će poduzeti vezano uz kršenje ljudskih prava hrvatskog branitelja Veljka Marića koje se događa zbog primjene Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa Srbije u postupcima za ratne zločine, a koji je u suprotnosti s međunarodnim kaznenim pravom, u ime Europske komisije odgovorio je povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn rekavši kako je učinkovito i nepristrano rješavanje pitanja ratnih zločina jedan od prioriteta u pristupnim pregovorima sa Srbijom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovo je pitanje obuhvaćeno posebnim preporukama u poglavlju 23. (Pravosuđe i temeljna prava) kojima je naglašena potreba za učinkovitim, odvraćajućim i nepristranim pristupom rješavanju predmeta koji se odnose na ratne zločine, jednakim postupanjem prema osumnjičenicima, proporcionalnim kaznama te zaštitom žrtava. Te preporuke morat će se, kako se navodi, uzeti u obzir u okviru akcijskog plana potrebnog za otvaranje tog poglavlja, a isto vrijedi i za pravo na pošteno suđenje, koje je obuhvaćeno preporukama o postupovnim jamstvima.

„Komisija je aktivno uključena u pripremu tog akcijskog plana i zalaže se za preispitivanje mjera koje Srbija poduzima u tom okviru. Pristupni pregovori temelje se, prema potrebi, na pravnoj stečevini Europske unije i u njihovom okviru uzimaju se u obzir europske i međunarodne norme te međunarodno pravo. Ti međunarodni ugovori i međunarodno običajno pravo uzet će se u obzir u kontekstu pristupnih pregovora sa Srbijom“, stoji u odgovoru Europske komisije.

Zastupnica Petir je i tijekom rasprave u Europskom parlamentu o Izvješću o napretku Srbije za 2014. upozorila na to da Srbija primjenom Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa Srbije u postupcima za ratne zločine krši načela pravne sigurnosti i nemiješanja u unutarnje poslove drugih država te da ugrožava suverenitet Hrvatske i 17 država članica Europske unije s čijeg su područja bili branitelji koji su branili Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Riječ je o pravnom hibridu, nepoznatom u međunarodnom pravu, kojim si Srbija uzima ulogu malog Haga!”, ustvrdila je tom prigodom zastupnica Petir te pojasnila kako je od Akademije pravnih znanosti Hrvatske uz podršku većine hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu zatražila detaljnu analiza spornih članaka 2. i 3. tog Zakona, a koja je potvrdila da je riječ o presedanu.

Detaljna analiza, tumači Petir, upućuje na zaključak da se tu ne radi o univerzalnom načelu, već o kreaciji nekog novog načela, nepoznatog u suvremenom poredbenom i međunarodnom pravu, koji je svojevrstan hibrid sastavljen od tri načela koja su priznata u međunarodnom kaznenom pravu – teritorijalnom, univerzalnom i realnom.

Zaključak analize spornih članaka 2. i 3. tog Zakona je da je Srbija svoje političke ambicije o vlastitoj  ulozi nakon raspada SFRJ pokušala ostvariti u proizvoljnoj konstrukciji u teoriji i praksi poredbenog i međunarodnog kaznenog prava nepoznatog hibrida načela primjene kaznenog zakonodavstva u prostoru koji po sadržaju i suštini ne odgovara načelu univerzalne jurisdikcije, isto kao niti jednom drugom poznatom načelu važenja kaznenog zakonodavstva u prostoru. Stoga je primjena takve pravne konstrukcije neprihvatljiva ne samo za države koje su bile u sastavu SFRJ i njihove građane, već i za pravu sigurnost, prava i slobode građana Europske unije, kao i međunarodnu zajednici te za vladavinu prava u svakoj suverenoj državi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Smatram da bi rezultate ove analize čiji su autori redoviti članovi Akademija pravnih znanosti Hrvatske kojima je uža specijalnost kazneno pravo, kao i međunarodno kazneno i javno pravo, trebalo uzeti u obzir te da Srbija mora staviti sporne članke 2. i 3. tog Zakona van snage“, istaknula je Petir.

Upravo na temelju Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa Srbije u postupcima za ratne zločine Srbija je otela i zatvorila hrvatskog državljanina Veljka Marića pod optužbom za navodni zločin počinjen na hrvatskom teritoriju protiv drugog hrvatskog državljanina. Sudski postupak protiv Marića traje već pet godina i ne nazire mu se kraj, a u zatvoru mu nije osigurana potrebna zdravstvena skrb i krše se njegova ljudska prava. Zastupnica Petir stoga je više puta zatražila Marićev transfer u Hrvatsku kako bi mu se omogućilo pošteno suđenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.