Raspad Zelenih u Njemačkoj: Što to znači za vladajuću koaliciju?

Čelnici njemačke stranke Zelenih najavili su ostavke. Razlog tomu je težak poraz na pokrajinskim izborima. No, osim pitanja opstanka stranke, u središtu je ono bitnije za Njemačku: što će biti s vladajućom koalicijom, koju Zeleni čine sa socijaldemokratima (SPD) i liberalima (FDP), a koja je svakako u krizi.

Čelnici stranke Zelenih Ricarda Lang i Omid Nouripour se povlače nakon niza loši rezultata. Kap koja je prelila čašu bili izborima u istočnoj regiji Brandenburg. Zeleni su ispali iz pokrajinskog parlamenta, nisu prešli prag od 5 posto potrebnog za dobivanje parlamentarnih mjesta. Potpara im je pala za gotovo 7 posto od zadnjih izbora.

>Uspjeh AfD-a na izborima na istoku Njemačke, no premalo za preuzimanje vlasti

Taj je rezultat uslijedio nakon drugih loših rezultata za stranku na izborima ranije ovog mjeseca i na europskim izborima u lipnju. Početkom rujna na izborima u Tiringiji također nisu prešli izborni prag. Zastupljeni su još samo u Saskoj gdje su dobili malo više od 5 posto glasova. Ono što je za Zelene najgore od svega je to što su do sad u te tri savezne pokrajine do sada bili dio vlade, piše Politico.

Problemi u vladajućoj kolaciji

Ishod nedjeljnih izbora u Brandenburgu pokazao je da su Zeleni zaglibili u “najdublju krizu s kojom se naša stranka suočila u desetljeću”, rekao je novinarima Omid Nouripour.

Razlog zašto im je papala potpora mnogi vide u promjeni politici. Od temeljnog pitanja borbe protiv klimatskih promjena Zeleni su se više usmjerili na imigraciju, sigurnost i posljedice rata u Ukrajini.

Raspad Zelenih još se samo produbio pitanje vladajuće kolacije socijaldemokrata (SPD), liberala (FDP) i Zelenih poznatih kao „semafor-koalicija”, zbog stranačkih boja crvene, žute i zelene. U posljednje vrijeme ne mogu naći zajednički jezik.

>Izbori na istoku Njemačke povećali pomutnju u njemačkoj politici

Sukobljavaju se oko svega – od vojne pomoći Ukrajini do sheme, koju promiču Zeleni, da se plinski kotlovi zamijene dizalicama topline. Mnogi birači, osobito na desnici, tu su posljednju mjeru vidjeli kao simbol pretjerivanja Zelenih kada su u pitanju ekološki propisi. Ambiciozno nastojanje Zelenih za prijelaz na čistu energiju također se našlo pod lupom s obzirom na visoke troškove električne energije, koji su pridonijeli egzodusu velike industrije.

Dokazi ovog smanjenja unutar koalicije već su bili prikazani u srijedu kada su se Scholz (SPD), ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) i ministar financija Christian Lindner (FDP) trebali sastati kako bi pokušali postići dogovor o najnovijem pitanju: Što učiniti s 9,9 milijardi eura koji su izvorno bili izdvojeni za subvencioniranje Intelove tvornice čipova koja je trebala biti izgrađena u gradu Magdeburgu na istoku Njemačke. Nakon Intelove najave da će odgoditi izgradnju projekta, novac je sada dostupan za korištenje drugdje.

Ali koalicijski čelnici, kao i često prije, muku muče s postizanjem kompromisa o tome kako potrošiti sredstva. Habeck navodno želi da neiskorišteni novac ostane u fondu na koji se Berlin oslanja kako bi financirao svoju klimatsku i industrijsku agendu, dok Lindner želi iskoristiti taj iznos za popunjavanje praznine u vladinim financijama.

>Ništa od dogovora njemačke vlade i oporbe oko strože politike prema ilegalnim migrantima

Kancelar ipak smatra da turbulencije unutar Zelenih ne mogu utjecati na koaliciju, piše Deutsche Welle. Po riječima glasnogovornika vlade Steffena Hebestreita, Scholz žali zbog povlačenja Lang i Nouripoura. S njima je „surađivao blisko i s povjerenjem”. Ali dio demokratskih procesa je da ponekad dolazi do promjena u vodstvu stranke, kaže on.

Međutim, analitičari poput politologa iz Aachena Emanuela Richtera, pitaju se kakav se signal šalje povlačenjem vodstva Zelenih. „Jer neuspjesi nisu nastali zbog dvojca koji je vodio stranku”, kaže Richter u intervjuu za televiziju Phoenix. prenosi DW.

Što će biti sa strankom

Ne radi se o sudbini stranke, ističe Nouripour koji je 1988. godine kao 13-godišnjak došao iz Irana u Njemačku. On se sada pita hoće li u budućnosti biti moguća „dobra politika” u zemlji s najvećom odgovornošću u Europskoj uniji. „Za mir, za slobodu, za pravdu, za prosperitet i za zaštitu klime.”

Njegova dosadašnja kolegica iz predsjedništva stranke, Lang, zajedničko povlačenje s čela Zelenih opisuje kao mogući korak ka strateškom redefiniranju stranke. Ona već gleda unaprijed na savezne izbore koji će se održati u rujnu 2025. godine. „Mi odlučujemo o tome kako će se Njemačka razvijati u budućnosti. A donekle odlučujemo i o tome što ova zemlja zapravo želi biti.”

Lang vidi Njemačku na raskrsnici: „Zemlju u kojoj ostajemo na kursu klimatske neutralnosti, štitimo naš prosperitet i jedinstvo – danas i sutra. Ili zemlju u kojoj prevladavaju oni koji samo žele ići unazad u svemu tome.” Lang ostavlja otvorenim na koje stranke i ljude pritom misli.

>Europski izbori: Gdje su mogli glasovati mlađi od 18 godina i koga preferiraju mladi?

Što se njezine stranke tiče, Lang je vrlo zabrinuta zbog serije izbornih poraza i lošeg imidža savezne vlade: Također će biti odlučeno kakvu će ulogu Zeleni imati u budućnosti u stranačkom sustavu koji trenutno prolazi kroz bitne promjene.

Takav razvoj događaja mogao se uočiti već na izborima za Europski parlament u lipnju ove godine. Desničarske stranke su bile vrlo uspješne. Njemački Zeleni su, s druge strane, pretrpjeli velike gubitke. Za razliku od 2019. godine, kada su osvojili 20,5 posto glasova, na izborima u lipnju su osvojili gotovo upola manje, 11,9 posto. Lang i Nouripour su izvukli zaključke iz tog silaznog trenda koji traje mjesecima.

Što kažu trenutne ankete?

Uglavnom se očekuje da će Zeleni prije svog stranačkog kongresa odlučiti hoće li imati kandidata za kancelara na saveznim izborima 2025. godine ili će samo imati kandidata koji je na čelu liste stranke. S obzirom na loše rezultate u anketama, izbor kandidata za kancelara mogao bi izgledati nerealno, piše Deutsche Welle.

U aktualnoj anketi Deutschlandtrend, Zeleni imaju samo jedanaest posto potpore. Kršćanski demokrati (CDU) i njihova bavarska sestrinska stranka CSU su na vrhu s 33 posto. „Želim da na stranačkom kongresu otvoreno raspravljamo o mogućoj kandidaturi i da na tajnom glasovanju imamo iskreno glasovanje”, kaže Habeck. Ministrica vanjskih poslova Baerbock bila je kandidatkinja stranke Zelenih za kancelara na izborima za Bundestag 2021. godine. Na kraju je pobijedio SPD, a Olaf Scholz je postao šef vlade.