Europska javnost i političari slažu se da bi zemlje EU-a trebale učiniti više na povećanju proizvodnje oružja.
Ruska invazija na Ukrajinu dramatično je promijenila retoriku oko izdvajanja za obranu. Rezultati najnovije ankete Eurobarometra, ali i nacrt strateške agende EU-a u koji je POLITICO imao uvid, pokazuju da Europljani smatraju kako bi se više trebalo uložiti u vlastitu proizvodnju oružja.
Eurobarometar je otkrio da 77 posto ispitanika podupire zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku među zemljama EU-a. Čak 71 posto slaže se da EU treba ojačati svoje kapacitete za proizvodnju vojne opreme. Oko toga se uglavnom slažu i političari.
>Macron pozvao na jačanje obrane: Europa ne smije postati vazal SAD-a
U izradi Strateška agenda
Među čelnicima EU-a postoji “veliki konsenzus o cilju preuzimanja veće odgovornosti za našu sigurnost i obranu”. Pokazuje to nacrt Strateške agende, dokumenta koji se dogovara svakih pet godina u kojem se navode ciljevi bloka. Nacionalni dužnosnici dovršavaju ga pod koordinacijom predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. Cilj je predstaviti ga čelnicima EU sljedeći mjesec. Trebalo bi se “stvoriti unutarnje tržište za obrambene proizvode i usluge, povećavajući proizvodni kapacitet i potičući zajedničku nabavu.”
>Od Churchilla do Tajanija: Europska vojska – ideja koja se svako malo javlja ali nikako da zaživi
Ali povećanje proizvodnje oružja znači povećanje potrošnje za obranu. Europske zemlje povećavaju potrošnju već desetak godina — od ruske nezakonite aneksije Krima 2014. Tempo je ipak značajno ubrzan zahvaljujući potpunoj ruskoj invaziji na Ukrajinu.
NATO kaže da će ove godine dvije trećine članice ispuniti cilj saveza da troše najmanje dva posto BDP-a na obranu. Sada zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske traže da se to poveća.
>Kako je Rusija između sankcija, rata i inflacije postala sposobna za dugi rat
“Vrijeme je da se svijet probudi. A to znači prevođenje ovog trenutka u konkretne planove i sposobnosti. A to počinje postavljanjem temelja za povećanje potrošnje u cijelom savezu za naše kolektivno odvraćanje”, rekao je ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva Grant Shapps.
>Što duži rat to veća zarada: Od 2022. enormno porasla proizvodnja oružja
Podrška Ukrajini
Strateška agenda EU-a također se bavi time gdje pronaći dodatni novac za obranu. Nacrt uključuje “novi obrambeni fond za europske projekte” proširenjem mandata Europske investicijske banke. To je nešto na čemu ministri financija EU-a već rade prilagođavanjem pravila banke kako bi se olakšalo davanje zajmova obrambenim projektima. Nacrt također spominje “mogućnost obrambenih obveznica EU-a”. Međutim, štedljive zemlje predvođene Njemačkom nisu oduševljene širenjem zajedničkog zaduživanja EU-a.
>Najmoćnije vojske svijeta: SAD očekivano na vrhu, Hrvatska na 66. mjestu
U prijedlogu se ne spominje korištenje gotovine iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, koji pruža hitnu financijsku pomoć članicama eurozone. To je ideja koja se motala Bruxellesom, ali nije zaživjela. Promjenu u razmišljanju o obrani potaknuo je rat u Ukrajini, a anketa Barometra, provedena u travnju, pronalazi ogromnu podršku pomoći Kijevu.
Pružanje humanitarne pomoći podupire 87 posto ispitanih, 70 posto podupire sankcije Rusiji, a 60 posto odobrava financiranje EU nabave i isporuke vojne opreme Ukrajini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
