Kako je Rusija između sankcija, rata i inflacije postala sposobna za dugi rat

Rusija je od početka invazije na Ukrajinu masovno povećala industrijsku proizvodnju nadmašujući sva predviđanja zapadnih planera obrane i pokazavši tako svoju sposobnost za dugi rat. Ukupna potrošnja za obranu porasla je na procijenjenih 7,5% ruskog BDP-a. Tvornice za proizvodnju streljiva, vozila i opreme rade non – stop, često u obveznim 12-satnim smjenama s dvostrukim prekovremenima.

No istovremeno izvoz oružja iz Rusije je pao. Do rata u Ukrajini Rusija je činila 22% globalne prodaje oružja od 2013. do 2017. i 16% u razdoblju od 2018. do 2022. Od ruske invazije na Ukrajinu izvoz oružja je pao za 31%. No Rusija je ipak uz sankcije, rat i inflaciju uspjela popraviti svoj BDP u 2023. godini i usprkos velikim ulaganjima u obranu uspjela održati socijalnu stabilnost, zadavajući tako glavobolje zapadnim čelnicima.

>Akrap: Ni Rusija ni Ukrajina trenutno nemaju snage za konačnu pobjedu

Vojna industrija je došla u središte ruskog gospodarstva

S početkom rata u Ukrajini u središte ruskog gospodarstva došao je obrambeni sektor. Putin je ustvrdio da je otvoreno 520.000 novih radnih mjesta u vojno – industrijskom kompleksu. On sada zapošljava oko 3,5 milijuna Rusa, ili 2,5% stanovništva. Strojari i zavarivači u ruskim tvornicama koje proizvode ratnu opremu sada zarađuju više novca nego primjerice odvjetnici, objavio je u studenom prošle godine Moscow Times.

No ipak uza veliki broj zaposlenih i povećanje plaće za gotovo tri puta radnika još nedostaje pa se u većini tvornica uvela 24-satna proizvodnja. Radi se non – stop, a mnogi radnici rade i do 12 sati bez mogućnosti da to odbiju. Tvrtka koja je među prvima uvela 24-satnu proizvodnju je Uralvagonzavod. Uralvagonzavod je najveći proizvođač glavnih borbenih tenkova u zemlji. Putin je obećao sredstva za pomoć u obuci dodatnih 1.500 kvalificiranih zaposlenika za tvornicu.

Predviđa se da će ove godine Rusija uložiti u obranu najviše od doba SSSR-a. Dok iduće godine planira još više potrošiti na obranu – gotovo 11 trilijuna rubalja (113 milijardi eura), što je povećanje od 70%. Putin pokušava financirati rat, održati socijalnu potrošnju i istovremeno izbjeći inflaciju. Za sada, visoke cijene nafte pomažu u ublažavanju udaraca. To je ono što zabrinjava europske planere rata, koji su rekli da je NATO podcijenio sposobnost Rusije da održi dugotrajni rat.

1/3 ruskog nacionalnog proračuna odlazi na vojnu proizvodnju bez negativnog efekta na društvo

Mark Riisik, zamjenik direktora u odjelu za planiranje politike estonskog ministarstva obrane za The Guardian je izrazio zabrinutost zbog stabilnosti ruskog obrambenog sektora. On tvrdi kako trećina ruskog nacionalnog proračuna odlazi na vojnu proizvodnju i na rat u Ukrajini. No još uvijek bez negativnog efekta na društvo. Ako se uzmu u obzir sankcije, nesrazmjer proizvodnje i prodaje oružja te općenito inflacija Rusija se prilično dobro drži, a stabilnost u obrambenom sektoru pokazuje njihovu sposobnost za dugi rat. Stoga je nepredvidljivo kada će rat zapravo završiti.

Jedan od ključnih pokazatelja u topničkom ratu bila je domaća proizvodnja granata, koju stručnjaci procjenjuju na 2,5 do 5 milijuna jedinica godišnje. Što ukazuje na to da bi proizvodnja mogla biti iznad 4 milijuna jedinica u sljedećih godinu ili dvije. Uvoz više od milijun granata već iz Sjeverne Koreje i strateška zaliha granata u milijunima daje Rusiji dodatni oslonac.

Iako taj broj Rusiji možda neće dati potreban kapacitet za ostvarivanje značajnih teritorijalnih dobitaka 2024. ili 2025., on svejedno stavlja Ukrajinu u znatno nepovoljniji položaj na prvim crtama. Tamo gdje Rusija ima barem tri prema jedan nadmoć u topničkoj vatri, a često i još više.

>Što za Putina znači zauzimanje grada Avdijivke?

Dodatno zapošljavanje radnika i trostruko povećanje plaće

Tvornica baruta u Kazanu, jedna od najvećih u zemlji, primila je više od 500 radnika u prosincu. Prosječne mjesečne plaće u tvornici povećane su za više od tri puta, s 25.000 rubalja (252 eura) na 90.000 rubalja (908 eura). Oglasi za posao nude noćne smjene od ponoći do 8 ujutro i zaštitu od služenja vojnog roka za one koji pokušavaju izbjeći bojišnicu.

Mnoge od angažiranih morali su namamiti iz susjednih regija, što je dokaz ozbiljnog nedostatka kvalificirane radne snage diljem Rusije. Glavna konkurencija radnicima u tvornicama je vojska. Ona obećava plaću veću od 200.000 rubalja (2,018 eura) mjesečno onima koji se prijave za borbu u ratu.

Angaržirali studente i zatvorenike u tvornicama oružja kako bi ispunili državne rokove

Nova analiza Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) procjenjuje da je Rusija izgubila 3000 oklopnih borbenih vozila u posljednjih godinu dana i blizu 8800 od početka rata. Zbog sve većih gubitaka i zahtjeva koje rat pred njih stavlja Rusi su maksimalno aktivirali proizvodnju u obrambenom sektoru. Na terenu su ruske tvornice izgradile nove proizvodne linije i užurbano zapošljavale, ponekad tražeći prisilni rad kako bi povećale proizvodnju. Mnoge tvornice rade non – stop uz 24-satni rad.

Kurganmashzavod, koji proizvodi borbena vozila pješaštva BMP-2 i BMP-3, angažirao je studentsku i zatvoreničku radnu snagu kako bi tvornici pomogao u ispunjavanju rokova. Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, a sada zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti, obišao je tvornicu 2022. godine i upozorio na mogućnost podizanja kaznenih prijava za neispunjene državnih ugovora. Radnici su lokalnim medijima rekli da su zbog rata prebačeni na šestodnevni radni tjedan i 12-satne smjene.

Andrej Čekmenjov, čelnik Ruskog sindikata industrijskih radnika za novine Novye Izvestia rekao je da se nove smjene provode prema posebnoj naredbi koju je izdao Putin prošlog kolovoza. Naredba bi od radnika mogla zahtijevati dodatno radno vrijeme “bez njihovog pristanka”, sve dok ne prelaze dodatna četiri sata dnevno. ”Zapravo je zabranjeno odbiti dodatne smjene. Ili pristaneš ili dobiješ otkaz i ne postoji treća opcija.”

Rostec

Početkom 2023. ruska vlada prenijela je više od desetak tvornica, uključujući nekoliko tvornica baruta, u državni obrambeni konglomerat Rostec. Kako bi modernizirala i pojednostavnila proizvodnju topničkih granata i drugih ključnih elemenata u ratnim naporima, poput vojnih vozila.

Neto dobit državne korporacije Rostec iznosila je 39 milijardi rubalja (405 milijuna dolara) u 2022. godini. Što je četiri puta manje nego 2021. godine, rekao je glavni izvršni direktor korporacije Sergej Čemezov.

”Do kraja 2022. dosegli uprihodili smo 2 trilijuna i 116 milijardi rubalja (21,9 milijardi dolara), što je povećanje od 2,5% u odnosu na 2021. Ali, nažalost, naša neto dobit značajno se smanjila i iznosila na samo 39 milijardi rubalja (405 milijuna dolara). U 2021. iznosila je 163 milijarde (1,7 milijardi dolara)”, rekao je.

Čemezov je istaknuo da se takvi rezultati uglavnom zbog državnih ugovora koji su na snazi, gdje je “profitabilnost nula, a ponekad čak i negativna”. Gubitke koje imamo pokrivamo civilnim proizvodima kako bismo barem malo bili u plusu, rekao je.

Rostec je u 2022. uložio u sebe velika sredstva, u iznosu od gotovo 300 milijardi rubalja (3,1 milijardi dolara), što je 20,6% više nego prošle godine. “U osnovi, to je bilo usmjereno na proširenje proizvodnje. Te na modernizaciju opreme i, prije svega, naravno, na proširenje proizvodnje vojnih proizvoda. Sve je to povezano s ratom u Ukrajini”, dodao je šef Rosteca.

>Pomoć Zapada je ključna, bez nje Ukrajina ne može dobiti rat

Pad izvoza oružja

The Moscow Times je prošle godine izvijestio da je u proteklih pet godina Rusija izgubila svoj udio u globalnom izvozu oružja. Naime invazija na Ukrajinu ograničila je opskrbu i potražnju od većine tradicionalnih partnera 2022. godine, stoji u izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

Dok je Rusija činila 22% globalne prodaje oružja u razdoblju 2013.-17., ta je brojka pala na 16% u razdoblju 2018.-22. Izvoz oružja iz zemlje pao je za 31% u istom razdoblju, prema SIPRI-ju.

Indija, najveći kupac ruskog oružja, uvezla je 37% manje oružja iz Rusije između 2013-17. i 2018-22. Sedam drugih ruskih najvećih primatelja oružja imalo je u prosjeku 59% manje uvoza. Kina i Egipat bili su jedina dva najveća kupca koji su povećali kupnju oružja iz Rusije, s 39%, odnosno 44%, što ih čini drugim i trećim najvećim uvoznikom ruskog oružja.

Na oslabljeni izvoz oružja osim sankcija utječe i činjenica da Kremlj daje prioritet opskrbi vlastitih oružanih snaga.

Pad zarade od oružja povećao golemu prednost SAD-a u globalnom izvozu, a Francusku stavio u povoljniji položaj

SIPRI tvrdi da je pad zarade od oružja povećao jaz između Rusije i SAD-a koji dominira globalnim izvozom s 40%. No isto tako je smanjio jaz između Rusije i Francuske koja je do sada bila treći najveći izvoznik oružja, a čiji je tržišni udio porastao sa 7,1% na 11%.

Ukrajina je postala treći najveći svjetski uvoznik oružja, s 2% globalnog udjela u 2022., kao rezultat vojne pomoći SAD-a i EU-a. Europske zemlje povećale su glavni uvoz oružja za 47% jer su napetosti s Rusijom porasle nakon njezine invazije na Ukrajinu. Globalni međunarodni promet oružja porastao je ukupno 5,1%.

>Rusija i Kina u bilateralnoj trgovini na pragu potpunog izbacivanja američkog dolara

Pad ruskog BDP za vrijeme rata u Ukrajini

2022. godine Rusija je zbog uvođenja sankcija bilježila pad BDP-a. Sankcijama se nastoji oslabiti sposobnost Rusije da financira rat, a posebno su usmjerene na političku, vojnu i gospodarsku elitu odgovornu za invaziju. Mjere ograničavanja nisu usmjerene na rusko društvo. Zbog toga se one ne primjenjuju na područja kao što su hrana, poljoprivreda te zdravstveni i farmaceutski sektor.

Prema Svjetskoj banci, Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), 2022. je bila loša godina za rusko gospodarstvo. Procjenjuje se da se 2022. ruski bruto domaći proizvod (BDP) smanjio za 2,1 %.

Rast ruskog BDP-a u 2023. godini

Usprkos pesimističnim predviđanjima Rusija je 2023. godine uz sankcije i rat ipak uspjela povećati BDP i to zahvaljujući naftnoj industriji. U prosincu 2023. Reuters je izvijestio o rastu ruskog BDP-a u trećem tromjesečju. I to za 5,5% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada je pao za 3,5%, objavila je državna služba za statistiku Rosstat.

Rusko gospodarstvo se 2023. oporavilo od pada BDP-a od 2,1% u 2022. kao posljedica sankcije protiv Rusije zbog njezine invazije na Ukrajinu. U razdoblju od siječnja do rujna BDP je porastao za 3%, rekao je Rosstat. U prvom tromjesečju 2023. BDP je smanjen za 1,8%, a u drugom porastao za 4,9%.