Otkad je Rusija prije dvije godine napala Ukrajinu industrija oružjem na Zapadu je procvjetala, a očekuje se da će i dalje rasti. Globalna potrošnja za obranu dosegla je rekordnih 2,2 milijardi dolara prošle godine, dok je u Europi porasla na 388 milijardi dolara. Riječ je o iznosima neviđenima još od hladnog rata, prema Međunarodnom institutu za strateške studije.
Od 23. veljače 2022., dan prije nego što je Moskva počela bombardirati ukrajinske gradove, dionice pet vodećih američkih i europskih proizvođača oružja porasle su. Riječ je o europskim i američkim proizvođačima oružja: BAE Systems, Thales i Rheinmetall te Lockheed Martin (LMT) i Northrop Grumman (NOC). One su ili isporučile oružje Ukrajini ili su potpisale ugovore da to učine. BAE Systems, Leonardo i Saab su zaradile više od 300 milijardi dolara.
S druge strane Ruska proizvodnja oružja također je doživjela procvat. No to se nije bitno odrazilo na zaradu. Sankcije i potrebe domaće obrane dovele su do znatnog pada izvoza oružja. Najveći ruski državni obrambeni konglomerat Rostec u 2022. je uprihodio oko 22 milijarde dolara. No ako se uzmu u obzir rashodi dolazi se do brojke od samo 500 milijuna dolara što je 4 puta manje nego godinu prije kada je ukupna zarada bila 1,7 milijardi dolara.
>Macron: Raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini nije isključeno
Cijene dionica pet velikih zapadnih proizvođača oružja enormno su porasle
Vlade su Ukrajini donirale streljivo, tenkove i borbene zrakoplove. EU se tako do kraja ožujka obvezala isporučiti milijun topničkih granata Ukrajini. Vlade također rade i na obnavljanju vlastitih iscrpljenih zaliha te izdvajaju milijarde dolara za vlastitu obranu. Cijene dionica pet velikih zapadnih proizvođača oružja stoga su znatno porasle od početka rata, a europski su proizvođači ostvarili najveće dobitke.
>Ukrajinci se povukli iz Avdiivka zbog nestašice streljiva
Koje su tvrtke imale koristi od kopnenog ratovanja?
Kopneni rat u Ukrajini neočekivano je iscrpio nacionalne zalihe streljiva i drugog topništva, od čega su koristi imali ne samo njemački Rheinmetall i skandinavski Nammo, već i manji dobavljači.
Ogroman porast potražnje oružja uglavnom je vezan za četiri glavna europska proizvođača streljiva: njemački Rheinmetall, britanski BAE Systems, francuski Nexter i Nammo, u vlasništvu finske i norveške vlade.
Dobavljači eksploziva i pogonskih goriva, uključujući Chemring iz UK-a i francuski Eurenco, također su profitirali. Od glavnih proizvođača, Rheinmetall je najviše profitirao.
Procvat Rheinmetalla
Najviše je profitirala njemačka tvrtka Rheinmetall. U 2022. neto prihod Rheinmetalla dosegao je 535 milijuna eura, što je najviše u promatranom razdoblju.
“Prije nekoliko mjeseci htjeli su nas zabraniti, tvrdeći da je ovo vrlo loša i štetna industrija”, rekao je izvršni direktor Armin Papperger za Financial Times, nedugo nakon što je Njemačka 2022. objavila da će uložiti 100 milijardi eura u obranu kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. No situacija je sada drugačija.
Dionice Rheinmetalla učetverostručile su se u tom razdoblju. Rheinmetall se obvezo povećati proizvodnju topničkih metaka i predviđa da će se ukupna prodaja udvostručiti do 2026. u usporedbi s prošlom godinom.
>Dvogodišnji rat razorio je živote u Ukrajini
Bogatstvo manjih proizvođača također je poraslo
Nexter je u međuvremenu povećao proizvodnju haubice Caesar — topničkog bacača dugog dometa — koja se pokazala dragocjenom Ukrajini na bojnom polju. Bogatstvo manjih proizvođača također je poraslo. William Cook, britanski proizvođač u obiteljskom vlasništvu, doživio je skok prihoda u svom obrambenom poslovanju za 20% od 2022. do 2023. I to zahvaljujući ugovoru s vladom UK za isporuku zamjenskih gusjenica Ukrajini za svoje oklope iz sovjetske ere. Jedan od samo dva europska proizvođača gusjenica za tenkove, ove godine očekuje povećanje od dodatnih 40 posto.
Povećana potrošnja bruto domaćeg proizvoda članica NATO-a na obranu
Kanada i europske članice Sjevernoatlantskog saveza, koje čine većinu članica NATO-a, potrošile su 11% više na obranu 2023. nego prethodne godine. To je “uspon bez presedana”, prema šefu NATO-a Jensu Stoltenbergu. Vojni savez očekuje da će 18 od 31 zemlje članice ove godine potrošiti najmanje 2% svog bruto domaćeg proizvoda na obranu. Što je cilj financiranja postavljen još 2014., kada je Rusija anektirala dio Ukrajine.
Rast proračuna za obranu znači da će “biti više posla za privatni sektor”, rekao je za CNN Trevor Taylor, direktor Royal United Services Institutea (RUSI), think tanka sa sjedištem u Londonu.
>Potpora njemačkih građana vojnoj pomoći Ukrajini pala ispod polovice
Potrošnja članica EDA na obranu od početka rata
Prema izvješću Europske obrambene agencije (EDA) u 2022. sve članice su za obranu potrošile 240 milijardi eura odnosno 1,5% ukupnog BDP-a. Hrvatska je za obranu potrošila 1,2 milijarde eura odnosno 1,9% BDP-a.
Švedski proizvođač oružja Saab AB
Za Saab – glavnu međunarodnu tvrtku za obrambena rješenja, bile su ovo “dvije dramatične godine”, kaže izvršni direktor Micael Johansson.
U tom je razdoblju ova švedska tvrtka uložila milijarde u proizvodnju. Zaposlila je 3600 ljudi više od početka 2022. No očekuje da će zaposliti još 2000 ljudi više ove godine, rekao je Johansson za CNN. “U ovoj tvrtki sam jako dugo i nikada do sada nisam vidio ovakvo povećanje kapaciteta”, dodao je. Saabova je dobit prošle godine porasla za 30% i dosegla rekord svih vremena s iznosom od 4,64 milijarde dolara. Među Saabovim proizvodima ističe se protutenkovski projektil NLAW, kojega su tisuće poslane u Ukrajinu.
Najveći kupac tvrtke je švedska vlada, koja je prošli tjedan najavila još jedan paket vojne potpore Ukrajini. Uključujući donacije topničkog streljiva i protutenkovskog oružja. U međuvremenu je i susjedna zemlja Ukrajine – Poljska postala “velika mušterija” otkako je izbio rat, rekao je Johansson.
>Poljska ne isključuje poraz Ukrajine, priprema se za rat s Rusijom
MBDA
Nakon što je 2022. osigurao narudžbe vrijedne 9 milijardi eura, najveći europski proizvođač projektila MBDA, u vlasništvu BAE Systemsa, Airbusa i talijanskog Leonarda, prošle je godine sklopio ugovore s Poljskom u iznosu od 6 milijardi funti za opremu za protuzračnu obranu. Kao i ugovore s Njemačkom i Francuskom za povećati proizvodnju projektila. ”Vidimo brzu evoluciju prijetnji na bojnom polju s kojima se industrija mora prilagoditi. Oprema za protuzračnu obranu je u velikoj potražnji,” rekao je Éric Béranger, izvršni direktor MBDA.
Britanski BAE Systems
BAE Systems također je ostvario priličnu zaradu. U četvrtak je britanski proizvođač oružja izvijestio o dobiti od 2,6 milijardi funti (3,3 milijarde dolara) u 2023., što je 8% više u odnosu na 2022.
Tvrtka smatra da će putanja rasta proizvodnje i prodaje biti dugoročna, rekao je izvršni direktor Charles Woodburn. “Osim što dolaze narudžbe za Ukrajinu, stalna je potreba i za obnavljanjem domaćih zaliha za obranu”, istaknuo je.
Europske vlade rade na tome da upotpune prazninu američkog blokiranja pomoći Ukrajini
Nastavak američke vojne potpore Ukrajini u razmjerima kako je to bilo u posljednje dvije godine izgleda sve manje vjerojatan. Paket pomoći Kijevu od 60 milijardi dolara, od kojih je većina namijenjena za obranu, ostaje blokiran zbog odluka u Kongresu. Republikanci u Zastupničkom domu odbili su prihvatiti zakon kojim bi se osigurala pomoć Ukrajini.
Europske vlade pokušavaju pronaći načine da popune prazninu. Prema Institutu za svjetsko gospodarstvo iz Kiela, njemačkog instituta za politiku, EU bi trebala “udvostručiti svoju sadašnju razinu i tempo pomoći u naoružanju” Ukrajini ove godine. Kako bi u potpunosti zamijenila onaj paket pomoći koji je trebao stići od SAD-a.
>Novi korupcijski skandal u Ukrajini: Prilikom kupnje granata ukrali oko 40 milijuna dolara
Globalna potrošnja za obranu porasla je za 9% na rekordnih 2,2 trilijuna dolara u 2023.
Trump je godinama prekoravao članice NATO-a zbog neispunjenja cilja potrošnje od 2%. Trump je rekao ovog mjeseca da će ohrabriti Rusiju da učini “što god želi” članicama NATO-a koje ne ispunjavaju svoje obveze obrambenih troškova.
Međunarodni institut za strateške studije (IISS) priopćio je ranije ovog mjeseca da je globalna potrošnja za obranu porasla 9% na rekordnih 2,2 trilijuna dolara u 2023.
Londonski institut za politiku između niza drugih rizika naveo je Peking kao prijetnju za Tajvan. Kina tvrdi da ima kontrolu nad Tajvanom te pojačava vojne vježbe u blizini otoka, potičući na taj način strahove da se sprema invazija. IISS je također ukazao na rat Izraela i Hamasa i povezane napade Huta na brodove u Crvenom moru.
>Pomoć Zapada je ključna, bez nje Ukrajina ne može dobiti rat
Idustrija tenkova također bilježi rast
Nisu samo veliki, etablirani proizvođači oružja ti koji dobivaju poticaj. Porasle su i dionice Renka, njemačkog proizvođača mjenjača za vojne tenkove, uključujući i one koje je Berlin donirao Ukrajini. Dionice tvrtke skočile su gotovo 80% otkako su izašle na burzu u Frankfurtu 7. veljače. U 2022. Renk je ostvario promet od 850 milijuna eura i zaposlio 3000 ljudi.
Tog dana, izvršna direktorica Renka Susanne Wiegand rekla je za Reuters da su napadi na Izrael 7. listopada i rat u Gazi koji je uslijedio utjecali na povećanje proizvodnje. Vrlo je vjerojatno da će proizvodnja bilježiti sve veći rast, posebno ako se uzme u obzir sve veći interes vlada za jačanjem vlastite obrane.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
