Bivši slovenski premijer Janez Janša mogao bi, zbog specifičnih okolnosti svog slučaja, od države tražiti milijun eura odštete za 176 dana provedenih u kaznionici Dob, unatoč tome što prema ustaljenoj sudskoj praksi u Sloveniji odšteta za jedan dan neopravdanog boravka u zatvoru ne prelazi 50 eura, navode u srijedu slovenski mediji pozivajući se na ocjene pravnih stručnjaka za područje odšteta.
Presudu bivšem slovenskom premijeru u slučaju Patria, zbog navodnog pogodovanja finskoj tvrtki prilikom nabave vojnih vozila, ustavni sud je ukinuo te je presuđeno da novog suđenja u tom postupku ne može biti zbog zastare cijelog slučaja.
Janšin odvjetnik Franci Matoz nije želio potvrditi takav odštetni zahtjev, rekavši za televizijsku postaju POP-TV da je poništenjem presude dokazano kako je Janša u zatvoru boravio nedužan, ali da će o mogućem odštetnom zahtjevu razmišljati kasnije.
Portal slovenskog Telekoma navodi da sudovi obično dosuđuju minimalne iznose za odštetu nevino osuđenima, od oko 50 eura za svaki dan zatvorskog boravka, ali podsjeća na poznati slučaj poduzetnice Milice Makoter koja se s državom nagodila za 260.000 eura odštete, nakon što je prije toga sudskom tužbom zahtijevala dvostruko veći iznos, poslije poništenja presude da je unajmila ubojice svog supruga, zbog čega je u ćeliji provela više od tri godine.
Zato bi se i Janša, koji će, tvrde mediji, tražiti oko milijun eura, mogao nagoditi s državom za oko 500.000 eura, a u tužbu ići s pozivanjem na specifične okolnosti svog slučaja koje pri odlučivanju uvažavaju i sudovi.
Specifične okolnosti za višu odštetu od uuobičajene, navode pravnici, sastoje se u tome da je on profesionalni političar kojemu je cijela afera nanijela mnogo štete jer je izbila u vrijeme kad je bio predsjednik vlade, te jako škodila njegovu ugledu i njegovoj stranci u političkoj borbi. Dodatan razlog da traži vrlo visoku odštetu je i u Janšinim obiteljskim prilikama, jer iz zatvora nije mogao brinuti za obitelj i dvoje malodobne djece koje ima s drugom suprugom, smatraju pravnici za pitanja odštete. Oni navode da bi Janša trebao zahtijevati milijun eura, kako bi onda od države nagodbom dobio polovicu te svote.
Radi se o kompenzaciji za duševne boli, povrede dobrog imena i osobnih prava, te imovinske i neimovinske štete nanesene zbog neopravdanog boravka u zatvoru.
Janša je sudskim putem od finskog novinara Magnusa Berglunda, koji je tvrdnju da je slovenski premijer dobio mito od kompanije Patria za pogodovanje u natječaju za opremanje slovenske vojske oklopnim vozilima iznio 2008. godine u jednoj emisiji finske televizije, tražio milijun eura odštete i ispriku koju nije dobio, ali mu je 2012. godine sud u Ljubljani dodijelio samo 21.500 eura, a njegovu žalbu na nisku svotu dosuđene odštete odbio.
Proces u kojemu je Janša s tri druga suoptužena bio optužen, a kasnije osuđen, da bi na kraju pravomoćne presude ukinuo ustavni sud, a postupak zaustavljen, trajao je na različitim sudskim instancijama dugih pet godina, a sudski spis od skoro 22.000 stranica na kraju je postao bespredmetan jer je optužnica došla u zastaru. Troškovi su, kako navode slovenski mediji, bili enormni, procjenjuju se na pet milijuna eura, pa se postavlja pitanje tko je za to kriv.
Janša je ovog tjedna, nakon što je cijeli postupak zaustavljen, kazao da račun za proces treba poslati akterima koji su ga potaknuli iz političkih razloga te je zatražio promjene kadrova u pravosuđu.
Komentirajući cijeli slučaj i obustavljanje postupka, premijer Miro Cerar kazao je da ni za Sloveniju kao pravnu državu, ali niti za Janšu i ostale koji su bili optuženi nije dobro da stvar ostaje bez epiloga, jer tako ostaju sumnje da stvari oko afere Patria nisu do kraja raščišćene.
Prema poništenoj presudi, Janša je kao premijer u svom prvom mandatu, započetom 2004. godine, od Patrijinih posrednika prihvatio obećanje da će dobiti novčanu nagradu ako finska tvrtka dobije posao opremanja slovenske vojske oklopnim vozilima koji je bio vrijedan 278 milijuna eura. Presuda je pala jer je ocijenjeno da u optužnici nije bilo potrebnih dokaza za korupciju nego samo neizravnih indicija.
Predsjednik slovenskog Vrhovnog suda Branko Masleša obaranje presude komentirao je riječima da je ustavni sud tako postavio novi i teži standard za dokazivanje korupcije na sudovima, čime će borba protiv te pojave biti zahtjevnija.
