Slovenski parlament u četvrtak je donio zakon kojim se osporavaju tražbine vezane za prenesenu štednju hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci, koje Slovenija smatra sukcesijskim pitanjem i ne priznaje presude hrvatskih sudova.
Zakon za zaštitu kapitalne investicije države u Novu Ljubljansku banku (NLB) potvrđen je s 59 glasova za i 11 protiv.
Protiv zakona bili su samo zastupnici Ljevice (L) i Slovenske nacionalne stranke (SNS).
Većina parlamentaraca složila se s tumačenjem vlade da zakon omogućava bržu privatizaciju NLB-a i to po većoj vrijednosti od one koju bi investitori ponudili kada bi se banka prodavala s teretom tužbi pred hrvatskim sudovima.
Ako bi došlo do prisilnih ovrha nad imovinom NLB-a temeljem pravomoćnih odluka hrvatskih sudova, NLB će ih osporavati i podnositi žalbe na nepravomoćna rješenje, a u slučaju prisilne naplate šteta za banku će se kompenzirati iz državnog fonda za sukcesiju ili iz B-bilance državnog proračuna, predviđa zakon.
Slovenija: osniva se ‘think tank’ kao moguća alternativa vladi
Tehnički premijer Miro Cerar tvrdio je posljednjih dana da bi nedonošenje zakona nanijelo veliku štetu, jer strani investitori procijenjuju da tužbe u Hrvatskoj predstavljaju rizik za banku od oko 400 milijuna eura. U to je uračunato 170 milijuna eura tražbina za staru prenesenu deviznu štednju te kamate za gotovo 30 godina.
Po sporazumu s Europskom komisijom, Slovenija mora polovicu banke prodati ove godine, a četvrtinu 2019.
Analitičari smatraju da je realna cijena za 100 posto dionica banke oko 1,6 milijardi eura, što odgovara njezinoj knjigovodstvenoj vrijednosti.
