Nijemci su zabrinuti. U godinama masovnog useljavanja raste strah od promjena, smatra demoskop Thomas Petersen u razgovoru za DW.
Nije to bilo tako davno kada su Nijemci bili zadovoljan narod bez velikih društvenih tenzija. Mir je bio zaštitni znak. No, sada je drugačije, zašto?
Ne znam baš je li mir uvijek bio naš zaštitni znak. U stvari je naš zaštitni znak bio nemir, tako da je zapravo bilo neobično da su Nijemci posljednjih godina imali mir. Razlog zašto nemamo mir koji je do prije godinu dana bio tu leži sigurno u valu useljavanja. Ljudi su enormno zabrinuti u pogledu ogromnog broja izbjeglica koje dolaze u zemlju i zbog toga strahuju da bi pouzdan, siguran svijet, u kojem su do jučer živjeli, mogao postati nesiguran.
Obuzima li nas ponovo “german angst” (njemački strah, op. ur.)? Ovaj pojam nije slučajno u međunarodnoj uporabi. Reagiramo li mi zaista uplašenije na promjene?
Ranije bih odgovorio potvrdno. Međutim, uvjeren sam da to u međuvremenu nije više tako. Narod je uplašen i nesiguran, ali ništa više nego i drugi. Ne vjerujem, da slična situacija u Francuskoj ili Velikoj Britaniji ne bi izazvala slične brige.
Što je to što najviše uznemirava Nijemce kada je riječ o prihvatu izbjeglica?
Ukupno gledano to je kao kada primijetite da stup na koji ste do tog trenutka bili naslonjeni, odjednom nije više tu. To je uopćeni strah od nesigurnosti. Ne vjerujem da je to moguće konkretizirati. To je rijedak osjećaj kada s nesigurnošću gledate u budućnost jer su Vam se nade izjalovile, jer čovjek strahuje da situacija više uopće nije predvidiva.
Je li to strah od terora ili uglavnom briga zbog porasta kriminala?
Ima tu nečeg zajedničkog. Naravno da ljudi u pogledu aktualne situacije imaju također veliki strah od kriminala i strah od terorističkih napada. Ali, to je uvijek tako nakon velikih događaja i tu nema ničeg neobičnog. Da danas preko 80 posto ljudi kaže kako se boji porasta kriminala svakako je odjek nedavnih događaja u Kölnu (seksualnih nasrtaja na žene, op. a.) za Novu godinu. Ali, to nije zaista tako. Iza toga se krije dezorijentacija koja ide i preko granica dnevne politike.
Spopada li na upravo strah od budućnosti?
Mi smo izbezumljeni u sadašnjosti jer brinemo o budućnosti. Sa sadašnjošću je narod prilično zadovoljan. A to je upravo bitni dio ovog fenomena. Ako biste sada ljude pitali vide li i oni to tako, da se širom Njemačke dobro živi i da bi najbolje bilo da se ništa ne mijenja – oni bi mahom rekli – da. Brige ne znače da je sadašnja situacija nesavladiva, već brige znače da bi tako moglo biti u budućnosti.
Tko je u ovom trenutku prototip uplašenog Nijemca?
Tendencija da se stvari održe na postojećoj razini je jača što je čovjek stariji. To je također razumljivo. Mladi su fleksibilniji i još žele mnogo toga postići, a stariji bi najradije zadržali postojeće. To je tipično za jedno društvo koje stari. Starije dobrostojeće društvo će uvijek više polagati na održavanje postignutih vrijednosti, a sve manje na postizanje nečeg novog.
Poznato je da je strah loš savjetnik. Uplašeni se upravo zbijaju u redove AfD-a (desničarske stranke Alternativa za Njemačku, op. a.). Mijenja li se sada bitno i stranački krajolik?
To se još uvijek ne može reći. Trenutno, naravno, od ovog profitira AfD. Hoće li ova stranka postati politička snaga na duže staze zavisi od toga hoće li se uspješno nadvladati izbjegličku krizu i krize u Europi. Ako narod bude imao osjećaj da je vladi uspjelo stvari staviti pod kontrolu, onda bih mogao zamisliti da će broj pristaša te stranke opasti, a onda dalje sve zavisi od samog AfD-a. Na primjer, zavisit će od unutarnjeg razvoja te stranke. Mnogo je tu čimbenika u igri. No, jasno je da je za relativno jačanje AfD-a u ovom trenutku kriva aktualna dnevna politika.
- Dr. Thomas Petersen je publicist i komunikolog na Institutu za istraživanje javnog mnijenja u Allensbachu na Bodenskom jezeru. Autor je aktualne studije toga instituta o Nijemcima i njihovom strahu od promjena.
