Demonstracije koje potresaju susjednu Mađarsku polako dolaze u fokus europske javnosti. Prosvjedi su počeli krajem listopada zbog uvođenja poreza na Internet, a pokrenuti su protiv vrlo popularne mađarske vlade na čelu sa Viktorom Orbanom.
Naime, stranka Viktora Orbana ove je godine premoćno pobijedila na svim trima izborima: parlamentarnim, općinskim i europski parlament.
Na parlamentarnim izborima kršćanski demokrati Viktora Orbana dobili su 134 zastupnika u parlamentu, dok je ujedinjena ljevica dobila samo 39 mjesta, tek nešto više od nacionalističkog Jobika.
To je ponovno uvjerljivo pokazalo popularnost aktualnog premijera Viktora Orbana i njegove stranke.
Mađari su osobito zadovoljni jer Mađarska u protekloj 2014 g. pokazuje jedan od najvećih gospodarskih rasta u Europi od 3,2 %, a dodatnu popularnost osigurao je i Orbanov obračun sa bankama koje moraju vratiti ogromne odštete zbog kredita u švicarskim francima.
Viktor Orban je stranim bankama nametnuo nove poreze i davanja u korist mađarskog proračuna i građana Mađarske.
Stoga, mnoge začuđuju aktualni prosvjedi u susjednoj zemlji.
Prosvjedi izbili nakon zabrane ulaska mađarskim dužnosnicima u SAD – prozivan i Putin
Prosvjedi u Mađarskoj vođeni su pod imenom ‘Dan javnog zgražanja’.
Na posljednjem četvrtom prosvjedu, građani su na ulicama glavnog mađarskog grada uzvikivali slogane protiv premijera Viktora Orbana i to zbog imenovanja dužnosnika osumnjičenih za korupciju kojima su Amerikanci prije toga zabranili ulazak u SAD. Taj potez SAD prema saveznici i članici NATO-a i EU Mađarskoj je neuobičajen.
Zanimljivo je i značajno da su protesti protiv Orbana održani i u Londonu, Berlinu i Stockholmu.
Prosvjednici uzvikuju parole protiv Rusije i Putina što je mnoge začudilo s obzirom da su započeti zbog poreza na Internet.
“Ne želimo da nas Orban vodi ka Putinu i Rusiji. Mi smo zemlja Europske unije i želimo ostati u Europi, gdje i pripadamo”, izjavio je agenciji AFP jedan od prosvjednika, 26-godišnji student Balint Farkas.
Pozadina prosvjeda interesantna je Hrvatima zbog Ine i MOL-a
Nedavno je Reuters izvjestio da je namjera prodaje dionica INE koje su posjedu MOL-a Rusima učinio da State Department provede diplomatsku ofenzivu protiv mađarske vlade.
Tako Washington posebno brine sve veća bliskost Mađarske i Kremlja po pitanju energetike što bi moglo potkopati zapadne napore u svrhu izolacije ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog njegove intervencije u Ukrajini.
Mađarska je u rujnu prestala isporučivati svoj prirodni plin Ukrajini i nije podržala napore EU-a da se pomogne Kijevu suočenom s ruskom energetskom blokadom, a također se ponovno obvezala na izgradnju ruskog plinovoda Južni tok kojemu se protive SAD i EU.
Američki dužnosnici sada su zabrinuti jer bi mađarska tvrtka MOL mogla prodati svojih 49 posto udjela u Ini ruskoj kompaniji, moguće Gazpromu. Mađarska država ima 24,7 posto udjela u MOL-u.
Tako je Chris Murphy, američki senator koji je lobirao u u hrvatskoj vladi na zahtjev Washingtona, rekao je da Gazprom ne taji da bi želio kupiti udio u Ini, prenosi Reuters.
Mađarska stoji uz odluku EU glede sankcija Rusiji, no traži pomoć oko plina
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto prošlu je srijedu u Berlinu kazao kako Mađarska stoji uz odluku svojih saveznika u Europskoj uniji o uvođenju sankcija Rusiji zbog Ukrajine, ali će trebati pomoć oko opskrbe energentima koja je ugrožena zbog spomenutog spora.
Mađarska uvelike ovisi o ruskom plinu i nafti, a izjave premijera Viktora Orbana da je potrebno razmotriti pitanje sankcija Moskvi izazvale su zabrinutost da Budimpešta klizi u rusku sferu utjecaja.
Ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto je u Berlinu kazao da Budimpešta stremi “uravnoteženom, zdravom i pragmatičnom” odnosu s Moskvom, istovremeno se zalažući za suverenost Ukrajine.
“Rekao sam njemačkom ministru vanjskih poslova da će Mađarska uvijek biti odana odlukama koje Europa zajednički donese i tako je i u slučaju Ukrajine. Isto tako sam zamolio za njegovo razumijevanje da je energetska sigurnost srednje Europe u nezavidnom položaju”, kazao je Szijjarto na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kolegom Frankom-Walterom Steinmeierom.
Dodao je da Mađarska treba više izvora opskrbe plinom te potporu EU-a za poboljšanje infrastrukture za transport plina. U tom smislu Mađarska je podržala i Južni tok.
Geopolitičke i strateške igre u srednjoj Europi
Washingtonu je izuzetno važno da Rusija i Gazprom ne dobiju strateško uporište u Srednjoj Europi koja je najveći svjetski kupac prirodnog plina.
Stoga je Viktor Orban izjavio prije desetak dana u Munchenu: „SAD vrše veliki pritisak na Mađarsku zbog podrške koju pruža projektu izgradnje plinovoda Južni tok i širenju nuklearne elektrane Pakš.“, dodavši pri tom da je to prije svega ekonomsko pitanje, a da su zbog rusko-ukrajinskog sukoba to postale geopolitičke, vojne i sigurnosne teme.
Zbog toga mnogi u trenutnim prosvjedima vide i nešto više od običnog nezadovoljstva građana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
