Potaknuta ultimatumom koji su pripadnici takozvane Islamske države postavili kršćanima u sirijskom gradu Al-Qaryataynu, hrvatska je zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir uputila zastupičko pitanje potpredsjednici Europske komisije i Visokoj predstavnici Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini.
„Zanima me što će Visoka predstavnica učiniti kako bi kršćanima osigurala pravo na prakticiranje njihove vjere i zaštitila ih od progona iz njihovih domova te genocida koji nad njima provode islamski ekstremisti?“, istaknula je zastupnica Petir koja je ostala zgrožena ugovorom koji donosi jedanaest zapovijedi kojih se kršćani moraju pridržavati žele li ostati u sirijskom gradu Al-Qaryataynu.
Kako prenose mediji, prema spomenutom ugovoru kršćanima je zabranjeno osnivanje crkava i prakticiranje njihove vjere te izlaganje muslimana kršćanskim vjerskim simbolima, a ISIS je objavio i fotografije koje prikazuju desetke kršćana koji su potpisali ugovor i odabrali plaćati porez kako bi ostali na životu, čime im ISIS garantira sigurnost i zaštitu. Osim potpisivanja ugovora o ponašanju i plaćanja poreza za nemuslimane, kršćanima je ponuđen još prelazak na islam ili odlazak iz grada.
Za zastupnicu Petir postavljanje ovakvih ultimatuma je nedopustivo. U svom pitanju zastupnica podsjeća kako vjerske slobode zauzimaju mjesto od prvorazredne važnosti među svim ljudskim pravima. „Slobode koje se tiču vjere, njezina nesmetanog prihvaćanja, vanjskog štovanja i prakticiranja u vlastitom životu zauzimaju posebno mjesto među općim ljudskim pravima. Oni koji te slobode nisu priznavali pripadali su totalitarnim režimima i danas njihove zločine žestoko osuđujemo“, stoji u uvodu pitanja koje je Petir uputila Mogherini. U nastavku Petir dodaje: „Na pravima kršćana treba snažno inzistirati te žestoko osuditi i konačno zaustaviti genocid koji nad njima provode islamski ekstremisti“.
„Postavljanje uvjeta kršćanima od strane ISIS-a koje kršćani moraju poštovati ako žele živjeti na području koje je pod kontrolom džihadista je nedopustivo, ali stalno mu iznova svjedočimo. Posljednji je primjer sirijski grad Al-Qaryatayn, u kojemu ISIS prisiljava kršćane da prijeđu na islam, zabranjuje kršćanska religijska obilježja, koja ne štete nikome niti ugrožavaju druge religije, osuđuje nositelje tih obilježja kao izdajnike, onemogućava suživot te na koncu protjeruje kršćane iz njihovih domova, pa sve to hitno zove na reakcije Visoke predstavnice za ljudska prava“, stoji u obrazloženju pitanja koje je Petir uputila Mogherini, a kojim hrvatska zastupnica oštro osuđuje ponašanje ISIS-a prema sirijskim kršćanima.
Ovih je dana stigao i odgovor u kojemu Visoka predstavnica ističe kako i Europska unija oštro osuđuje neselektivne napade, zlodjela, ubojstva i kršenja ljudskih prava kao rezultat djelovanja ISIL-a / Da’esha i drugih terorističkih skupina, uključujući i zločine protiv kršćana te drugih vjerskih i etničkih skupina. U svom odgovoru na pitanje zastupnice Petir potpredsjednica Mogherini naglašava i važnost očuvanja višeetničke i viševjerske naravi te raznolikosti vjeroispovijesti sirijskog i iračkog društva.
Visoka se predstavnica u svom odgovoru poziva i na Međunarodnu konferenciju o žrtvama etničkih i vjerskih nasilja na Bliskom istoku koja je održana u Parizu početkom rujna, a na kojoj su predstavljene aktivnosti Europske komisije u skladu s regionalnom strategijom EU-a za Siriju i Irak, odnosno prijetnju koja dolazi od Da’esha.
Konstatirajući kako je Europska unija odlučna u potpunosti pridonijeti međunarodnim naporima u rješavanju izazova na Bliskom istoku, Mogherini odgovara kako su EU i njezine države članice s 4 milijarde eura vodeći donatori pomoći za Siriju, te podsjeća kako je upravo EU bila među prvim pružateljima pomoći kršćanima i jezidima u Iraku te Kurdima u gradu Kobaneu.
„Komisija će nastaviti pružati pomoć žrtvama vjerskog i etničkog nasilja, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost“, zaključuje Mogherini u svom odgovoru te pojašnjava kako će se u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju (DCI) za Irak u 2016. nastojati poboljšati situacija u području ljudskih prava i vladavine prava, uz poticanje reformi kaznenog pravosuđa te osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, što su stupovi izgradnje jedinstva i pomirenja u Iraku.
Također, kako stoji u odgovoru Visoke predstavnice zastupnici Marijani Petir, Europska komisija politički i financijski podržava Istražnu komisiju o Siriji koju je osnovalo Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava, a koja prikuplja dokaze o počinjenim zločinima, u pogledu budućeg pravnog djelovanja, sve kako bi počinitelji teških kršenja ljudskih prava i drugih međunarodnih zločina odgovarali za svoja zlodjela.
