Utjecaj nevladinih organizacija na Europski sud za ljudska prava pod istragom Vijeća Europe

Europski sud za ljudska prava
Foto: CherryX, , World Economic Forum, Sebastian Derungs / wikimedia commons, montaža narod.hr

Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE) najavila je istragu o neovisnosti Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu. Iako sadržaj dokumenta objavljenog ovog travnja ne priznaje izravno postojanje manjka nepristranosti, njegov je naslov ukazuje na težinu optužbi usmjerenih protiv Suda.

Odgovor na pisana pitanja Parlamentarne skupštine naslovljen je “Kako ispraviti potencijalni sukob interesa sudaca na Europskom sudu za ljudska prava? Vraćanje integriteta Europskog suda za ljudska prava. Sistemski problem sukoba interesa između NGO-a i sudaca Europskog suda za ljudska prava”.

Iako su u prošlosti prigovori na navodnu političku pristranost i dosluhe Europskog suda za ljudska prava s krajnje ljevičarskim nevladinim organizacijama često bili odbacivani ili ignorirani, ozbiljno izvješće Europskog centra za pravo i pravdu moglo je konačno potaknuti parlamentarce da zatraže istragu. Izvješće objavljeno 2020. pronašlo je nekoliko činjenica koje bi mogle dovesti u pitanje neovisnost ECHR-a, navodi rmx.news.

Podsjetimo, glavna tema tog izvješća bio je sve veći utjecaj nevladinih organizacija na ESLJP, pa je tako otkriveno da su 22 od 100 stalnih sudaca tog suda između 2009. i 2019. bivši suradnici sedam nevladinih organizacija koje su vrlo aktivne pred Sudom.

Tako je otkrivena da je 12 sudaca (uključujući hrvatsku sutkinju Kseniju Turković s Pravnog fakulteta u Zagrebu) povezano sa zakladom Otvoreno društvo (OSF) Georgea Sorosa, 7 ih je povezano s Helsinškim odborima, 5 ih je povezano s Međunarodnom komisijom pravnika (ICJ), 3 s Amnesty Internationalom te po 1 s organizacijama Human Rights Watch, Interights i A.I.R.E. Centrom.

Izvješće nadalje objašnjava da su u 88 slučajeva pred ESLJP-om predsjedali suci, koji su prethodno bili povezani s nevladinim organizacijama koje su sada stranke u postupku, a više o njemu možete pročitati ovdje.

Savjetodavno panel Vijeća Europe postavilo si je ogroman vremenski okvir za istraživanje izvještaja poput ovog, pa tako moraju do 2024. godine provesti potrebne promjene kako bi se ponovno uspostavilo povjerenje u neovisnost Suda. Njihova je zadaća pružiti dodatne zaštitne mjere kako bi se osigurala neovisnost sudaca i uspostaviti učinkovitiji sustav koji omogućava opoziv sudaca koji predsjedaju predmetom u kojem postoji rizik od sukoba interesa.

Tko je Ksenija Turković, hrvatska sutkinja pri ESLJP-u?

Podsjetimo, prije nego je postala profesorica, Ksenija Turković je radila za američke pravne tvrtke od 1995. do 2000., a članica odvjetničke komore u New Yorku je bila od 1996. do 2008. godine. Turković je bila i konzultant Svjetske zdravstvene organizacije odjela za Europu o pravnim pitanjima vezanim uz HIV/AIDS testiranje i savjetovanje. Ksenija Turković bila je članica odvjetničkog tima Hunton & Williams koji je zastupao Daria Kordića pred Haaškim sudom.

>Udruga Sandre Benčić (Možemo) 2014. dobila novac od Sorosa da bi utjecala na rezultate izbora za EP

>Dr. Franjo Tuđman o Georgeu Sorosu 1996.: ‘Soros i njegovi saveznici proširili su krakove kroz naše društvo’

> Tvrtko Jakovina priznaje – Soros i Otvoreno društvo imali su veliki pozitivni utjecaj na mene i cijelu Hrvatsku

>Mađarski think-thank: Parlament EU povećao je izdavanja za Soroseve udruge na 1,8 milijardi eura

Od 2006. do 2011. bila je članica odbora za provedbu kampanje protiv nasilja nad ženama, a riječ je zapravo o paneuropskoj kampanji Vijeća Europe iz koje je nastala kontroverzna Istanbulska konvencija i koja je otvorila vrata rodnoj ideologiji u zemljama članicama koje su je ratificirale.

Ona je također između 2004. i 2007. sudjelovala u “Projektu Otvorenog društva Hrvatska, IDEM – Indeks otvorenog društva” kao članica istraživačkog tima i interpretatorica djela koji se odnosi na vladavinu prava. Upravo suradnja s Otvorenim društvom Georgea Sorosa je sporno za Europski centar za pravo i pravdu koji u izvješću navodi je od 1994. do 1998. bila članica istraživačkog tima Instituta Otvoreno društvo za Hrvatsku, kao i članica odbora od 2005. do 2006. godine. Tada su s njom u odboru bili Slavica Singer (danas u CEPOR-u), Ting Gazivoda (danas u OSIFE-u), Sanja Sarnavka (Zaklada Solidarna) i Tatjana Šimić (rukovoditeljica Odjela Međunarodnih odnosa HRT-a).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr