Sociolog, Štulhoferov doktorand i predavač na „Tjednu spolnosti i ponosa“ Goran Koletić 2016. godine napadnut je u Zagrebu. Kod Glavnog kolodvora šetao je s bivšim dečkom Viktorom Zahtilom kada su im pristupili dvojica mladića i jedna djevojka. Uznemireni izmjenjivanjem poljubaca i zagrljaja između istospolnog para, trojac je fizički nasrnuo prvo na Zahtilu, potom i na Koletića. Prije eskalacije u fizičko nasilje, trojac je Koletića i Zahtilu vrijeđao na osnovi seksualne orijentacije.
> LGBT agenda i u nogometu: Izbacili ih iz reprezentacije zbog homofobnih poruka
Policija i sudovi napad okarakterizirali kao prekršajno djelo
Nasilnici su brzo uhićeni i već idući dan, 8. svibnja osuđeni na Prekršajnom sudu na mjesec dana uvjetne zatvorske kazne. Napadači su istog dana pušteni na slobodu. Dan nakon presude s kojom Koletić i Zahtila nisu bili zadovoljni, Općinskom državnom odvjetništvu (ODO) predali su kaznenu prijavu zbog zločina iz mržnje. Osam mjeseci kasnije, ODO Zagreb odbacilo je kaznenu prijavu. Sud se pozvao na pravno načelo „ne bis in idem“, po kojem se za isto djelo ne može biti dvaput suđen.
> Analiza: Koje države i zašto napada LGBTIQ rezolucija EP-a koju su podržali HDZ-ovci i SDP-ovci?
Ustavni sud presudio u korist paru Koletić – Zahtila
Potom su Koletić i Zahtila kaznenu prijavu podnijeli Županijskom sudu u Zagrebu. Kao i u slučaju ODO Zagreb, Sud je 4. listopada 2017. odbacio prijavu iz istog razloga. Par se na tu odluku žalio, no i njihova žalba je odbijena 15. lipnja 2018. godine. Na kraju, podnijeli su ustavnu tužbu zbog izostanka odgovarajućeg postupka nadležnih tijela u slučaju nasilja iz mržnje. Ustavni sud presudio im je u korist u veljači 2023. te su odbačene odluke ODO i Županijskog suda u Zagrebu.
Koletić i Zahtila tužili su Republiku Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava
U međuvremenu, između kaznene prijave ODO Zagreb i Županijskom sudu, par Koletić i Zahtila svoj su slučaj prijavili i Europskom sudu za ljudska prava. Glavno pitanje Europskog suda bilo je jesu li državna tijela adekvatno postupila u slučaju „homofobnog napada“ protiv podnositelja prijave? Nakon što je Ustavni sud presudio u korist Koletića i Zahtile, Europski sud izbrisao je njihov zahtjev s liste slučajeva. Međutim, u slučaju da se ne nastavi kazneni progon počinitelja napada, Europski sud će vratiti slučaj na listu.
> Utjecaj nevladinih organizacija na Europski sud za ljudska prava pod istragom Vijeća Europe
Što je „zločin iz mržnje“ i zašto nastaje prijepor unutar pravne struke?
Ono što je od presudne važnosti za Koletića i Zahtilu je karakterizacija počinjenog djela kao „zločina iz mržnje“. Ministarstvo pravosuđa zločin iz mržnje definira ovako: „Zločin iz mržnje je kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe“. Dodatak „iz mržnje“ otegotna je okolnost za počinitelja kaznenog djela.
Mnogi pravnici diljem Zapada problematiziraju taj termin, kao i „govor mržnje“, jer se često povlači pitanje dvostrukih mjerila. Osim toga, uvijek je teško razlučiti i donijeti sud je li počinitelj doista „mrzio“ tijekom počinjenja zločina. Nadalje, pitanje je i koji zločin nije počinjen iz mržnje?
> Milivoj Đuka postao žrtva dvostrukih kriterija: Tko su, osim Stazića, bili krnje bez suđenja za govor mržnje?
Pritisak na Hrvatsku izvana za oštrije kažnjavanje „zločina iz mržnje“ prema LGBT populaciji
Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) za Hrvatsku je izrazila zabrinutost u vezi načina kažnjavanja nasilnih napada, pogotovo u slučaju LGBT populacije. Uglavnom, većina nasilnih napada tretira se kao prekršajno, a ne kazneno djelo. Izriču se poglavito novčane kazne. ECRI smatra da se takvim načinom kažnjavanja napada na LGBT osobe šalje poruka o „nekažnjivosti“ takvih djela.
> Napad LGBT aktivista na J. K. Rowling: Spominjali ubojstvo i mrtvačka kola, ali Twitter odbacio prijavu
Ovdje se opet povlači pitanje dvostrukih mjerila i definicije „zločina iz mržnje“ i „govora mržnje“. Stavlja li se LGBT populacija u povlašteni položaj kada ECRI posebno ističe napade na njih u slučaju kaznenih djela motiviranih mržnjom? Je li svaki napad na LGBT osobu motiviran mržnjom? Ako se od hrvatskih sudova zahtijeva oštrije kažnjavanje napada na jednu skupinu ljudi, nije li to kršenje načela jednakosti pred zakonom?
> Rasprava o Izvješću o netrpeljivosti prema katolicima: U demokratskom društvu treba paziti da nitko ne bude napadan zbog svoje vjere
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.