Skupina zastupnika Europskog parlamenta okupila je u srijedu u Bruxellesu ključne čimbenike u Bosni i Hercegovini u povodu 20. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je završen rat u toj zemlji, a koji danas mnogi smatraju preprekom za stvaranje funkcionalne države.
Eurozastupnici Andrej Plenković, Tonino Picula, Jozo Radoš, Davor Stier, Dubravka Šuica i Cristian Dan Preda, rumunjski zastupnik i parlamentarni izvijestitelj za BiH organizirali su konferenciju na koju su se odazvali najviši dužnosnici u BiH, predstavnici europskih institucija, Sjedinjenih Američki Država.
Predsjedatelj predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović je istaknuo da se stabilna BiH može izgraditi samo na temelju federalizma, konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda, ističući da je konstitutivnost naroda “središnji pojam ustavno-pravne tradicije u BiH”.
“Politike koje kalkuliraju I dovode u pitanje ravnopravnost naroda rade protivu ustava i štete svima. Promjene ustava moraju osgurati ravnopravnost I zastupljenost svih konstitutivnih naroda u BiH”, rekao je Čović, navodeći Belgiju kao jedan od primjera koji bi BiH mogla slijediti, koja se od centralizirane države pretvorila u visoko decentraliziranu.
Čović je istaknuo da za BiH euroatlantske integracije nemaju alternative.
Bošnjački član tročlanog predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da BiH sada treba iz daytonske faze prijeći u bruxellesku. Istaknuo je da nitko nikome u BiH neće moći nametati bilo što. Za njega je prvi prioritet zaustaviti odljev mladih ljudi, jer bi BiH “uskoro mogla postati zemlja staraca”.
Srpski član predsjedništva BiH Mladen Ivanić nije mogao doći na konferenciju zbog bolesti.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini je rekla da je u posljednjih godinu dana puno napravljeno u pogledu europskih integracija BiH.
Rekla je da je Daytonski mirovini sporazum omogućio opstanak BiH, ali da on ne treba ostati zauvijek.
Povjerenik za pregovore o proširenju i susjedsku politiku Johannes Hahn je rekao da BiH nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sada treba ići na sljedeći korak, a to je podnošenje zahtjeva za članstvo u EU-u.
Prije toga, BiH mora pristati na prilagodbu SSP-a kako bi se uzelo u obzir članstvo Hrvatske u EU, to jest kako bi se zadržao opseg trgovačke razmjene koji je Hrvaska imala s BiH prije ulaska u EU.
“To nije bilateralno pitanje između Hrvatske i BiH, nego između cijele Unije i BiH”, rekao je Hahn.
Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Brian Hoyt Yee, koji je zadužen za jugoisitčnu Europu, rekao je da su socijalne i ekonomske reforme prioritet u BiH i da to ne mora nužno biti vezano uz ustavne promjene.
“Ne treba izbjegavati institucionalne reforme, ali na prvom mjestu trebaju biti ekonomske i socijalne reforme, ali to konkurira pitanju institucionalnih reformi”, rekao je Yee.
Istaknuo je da u BiH treba ubrzati reforme i napraviti precizan plan što se može napraviti do sljedećih parlamentarnih izbora 2018. godine.
Jedan od organizatora konferencije “Europska budućnost Bosne i Hercegovine 20 godina nakon Pariško-daytonskog sporazuma Andrej Plenković, rekao je da se mora osigurati ravnopravnost triju konstituvnih naroda i teritorijalna cjelovitost BiH se ne može dovoditi u pitanje.
