Britanski zastupnici u četvrtak su velikom većinom glasali za odgodu britanskog izlaska iz Europske unije, omogućivši time premijerki Theresi May da idući tjedan ponovno pokuša dobiti podršku u parlamentu za sporazum postignut s Bruxellesom.
Zastupnici su s 402 glasova ‘za’ i 202 glasova ‘protiv’ prihvatili mjeru koja predviđa zahtjev za kratkom odgodom izlaska ako se dogovor ne postigne do 20. ožujka, ili dulje ako se nikakav sporazum ne uspije postići na vrijeme.
Samo 15 dana prije službenog datuma britanskog izlaska iz EU May prijeti dugom odgodom kako bi pobornike Brexita među svojim konzervativcima nagovorila da napokon prihvate njezin sporazum.
Novo glasovanje o njezinom dogovoru najvjerojatnije će se održati idući tjedan kad će ti zastupnici biti primorani odlučiti hoće li podržati dokument za koji smatraju da ne pruža čisti razlaz s EU-om ili prihvatiti da će se Brexit dugom odgodom razvodniti ili čak spriječiti.
Zastupnici su ranije u četvrtak s većinom od 334 prema 85 odbacili još jedan referendum o članstvu u EU-u.
Autoritet premijerke ovaj je tjedan pao na najniže razine nakon niza poraza u parlamentu i pobuna među zastupnicima. No ona je jasno dala do znanja da je njezin plan i dalje na dnevnom redu, usprkos tome što su ga zastupnici već dva puta odbacili velikom većinom, u siječnju i ponovno u utorak.
Glasnogovornik Therese May je ranije u četvrtak otkrio da će ona sporazum postignut nakon dvije i godine pregovora s Bruxellesom opet dati na glasovanje “ako bude mislila da je to vrijedno truda”.
Kako bi pridobila disidente među svojim konzervativcima upozorila je da bi ponovno odbacivanje njezinog sporazuma moglo značiti da se Brexit uopće neće dogoditi.
Britanci su 2016. s 52 posto za i 48 protiv odlučili izaći iz EU-a, a ta je odluka unijela razdor u najveće političke stranke, ali i pokazala duboke podjele u britanskom društvu.
Brexit ostavlja bezbrojne posljedice koje su uvelike podcijenjene u Velikoj Britaniji
Posljedice Brexita su bezbrojne na svim područjima i u Velikoj Britaniji one su bile podcijenjene tijekom referenduma i nakon njega, izjavio je u četvrtak u Bukureštu glavni europski pregovarač za Brexit Michel Barnier.
“Posljedice Brexita su bezbrojne na svim područjima i one su podcijenjene tijekom referenduma i poslije njega”, rekao je Barnier sudionicima Europskog summita regija i gradova u Bukureštu.
“Svi su gubitnici zbog Brexita, to nema nikakvu dodanu vrijednost. Svako razdvajanje izaziva nesigurnost kod onih koji se razdvajaju, a sporazum koji smo ispregovarali donosi sigurnost”, rekao je Barnier u svom 40-minutnom govoru u kojem je opisao kako su tekli pregovori s Velikom Britanijom. Govor je popraćen snažnim pljeskom 500-tinjak europskih nacionalnih, regionalnih i lokalnih čelnika okupljenih na summitu.
Sporazum koji je premijerka Theresa May dogovorila s europskom stranom dva puta je odbačen u britanskom parlamentu. Britanski zastupnici su također izglasali da ne žele izlazak bez sporazuma. Očekuju se i glasovanje o tome hoće li tražiti odgodu izlaska iz EU-a, do kojeg treba doći 29. ožujka. Pitanje je koliku dugu ogodu će Velika Britanija tražiti i s kojim obrazloženjem.
Barnier je istaknuo da nije dovoljno reći što se ne želi, nego obrnuto što se želi.
“Nastavljam biti strpljiv, miran i pun poštovanja prema Velikoj Britaniji i njezinu narodu. U tom duhu čekamo rezultate glasovanje. Ako Ujedinjeno Kraljevstvo želi napustiti EU na uredan način, onda je ovaj sporazum jedini mogući i jedini koji imamo. Ne treba nam negativno glasovanje protiv nečega, treba nam pozitivno glasovanje, glasovanje za nešto, a ne protiv nečega”, rekao je Barnier.
On je odbio govoriti o tome što bi mogao biti europski odgovor na britanske zahtjeve koji se očekuju nakon niza glasovanja u parlamentu u Londonu. “To je pitanje za čelnike 27 zemalja članica koji se sljedeći tjedan okupljaju na summitu”, rekao je Barnier.
Najsporniji dio dogovorenog sporazuma za britanske zastupnike je zaštitni mehanizam kojim se želi izbjeći ponovno uvođenje granice na irskom otoku na način da Velika Britanija ostane u carinskoj uniji dok se ne pronađe neko drugo rješenje.
“U Republici Irskoj to nije teoretsko pitanje. Ti je riječ o miru, o staiblnosti otoka. Puno je napora uloženo da se dođe do mira i sada nije moguće ponovno uvesti granice na otoku. Naša je zadaća sačuvati mir”, rekao je Barnier.
Odluka da se izbjegne ponovno uvođenje granice otvara drugo pitanje, a to je zaštita jedinstvenog europskog tržišta.
“Svaki proizvod koji iz Velike Britanije dođe u Irsku, istodobno ulazi u Poljsku, Portugal, sve naše članice. Tražili smo razne načine da izbjegnemo granice, ali nismo došli do rješenja. Stoga smo se, dok se ne nađe trajno rješenje, dogovorili da Ujedinjeno Kraljevstvo ostane dio carinske unije. Nije nam namjera beskonačno ga zadržati u toj carinskoj uniji”, rekao je Barnier.
Prema dogovorenom i u britanskom parlamentu odbačenom sporazumu, kontrolirala bi se roba koja dolazi iz Velike Britanije u Sjevernu Irsku kako bi se izbjegla granica na otoku, što je “crvena krpa” za sjevernoirske unioniste i za dobar dio britanske politike.
Barnier je rekao da su pregovori o budućim odnosima, do kojih će morati doći, puno važniji od onih vođenih o razdruživanju.
“Velika Britanija ostaje naš prijatelj, saveznik, partner. Novo partnerstvo moramo izgraditi na novim osnovama, nakon što ono više neće biti moguće na temelju jedinstvenog tržišta”, kaže Barnier.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
