Kakva je danas perspektiva Europske unije? Koliko je koronavirus poljuljao stajališta o proširenju na zemlje zapadnog Balkana?
Što će donijeti deklaracija današnjeg internetskog summita čelnika zemalja članica i šest država iz regije? Kako je na krizu izazvanu koronavirusom reagirala Europska unija te je li zajedništvo palo na testu?
U emisiji Otvoreno na HRT-u gostovali su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, Vladimir Drobnjak, savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku, SDP-ov Joško Klisović, HSLS-ov Goran Bandov, te vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković.
Na početku o summitu EU – Zapadni Balkan koji se putem video veza održava u srijedu.
– Konferencija je središnji događaj i rezultat naših političkih i diplomatskih napora da se samit održi u trenutku pandemije, nikada Europa nije bila u takvoj krizi od 2. svjetskog rata. Ipak, na kraju smo mi uspjeli održati sve važnije konferencije, činjenica je da smo pridonijeli otvaranjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. To će se pamtiti u povijesti u idućim godinama, ističe ministar vanjskih poslova.
U srijedu će biti objavljena deklaracija u 20 točaka koja pruža perspektivu, a sve se temelji oko suradnje vezano uz koronavirusu te o perspektivi Zapadnog Balkana. Ipak, riječ proširenje izbačena je iz deklaracije.
– Što se tiče riječi proširenje koja je izbačena, to su semantičke manipulacije, ali činjenica da se Zagrebački summit događa, da su za dvije zemlje otvoreni pregovori, Srbija i Crna Gora su u pregovorima, za BiH postoji mišljenje EK-a iz svibnja 2019., a osnovana je i “ad hoc” politička skupina, očekujemo paket proširenja koji bi mogao biti u lipnju, a Kosovo također ima svoju perspektivu.
Kako izgleda europska perspektiva za Zapadni Balkan.
– U Deklaraciji ne vidim ništa novoga u odnosu na summit 2003. u Solunu. Danas nemamo niti riječ proširenje, a kamoli članstvo. EU prenosi odgovornost za države, ali očito EU nije spremna poslati snažniju poruku jer apetit za proširenje u ovom trenutku ne postoji. Ambicije koje je hrvatsko predsjedništvo imalo, nije realizirano. Je li koronakriza jedina kriva, možemo analizirati kroz koji mjesec, ističe Joško Klisović.
Vladimir Drobnjak ističe da je EU u vremenima kakva do sada nije doživjela.
– Ovo su vremena bez presedana, ne govorim to kao izgovor nego kao kontekst u kojem treba procjenjivati situaciju na Zapadnom Balkanu.
Grlić Radman kaže da Sjeverna Makedonija čeka više od 14 godina da bi krenula s pristupnim pregovorima, te da će Europska pučka stranka izaći s deklaracijom u kojoj pohvaljuje uspjeh hrvatskog predsjedanja pod vodstvom Andreja Plenkovića.
Joško Klisović kaže da je točno da su Albanija i Sj. Makedonija otvorile pregovore, ali da nisu dobile datum pregovora te da je to “jako rastezljivo”.
Ministar vanjskih poslova kaže da se Hrvatska bori da ove dvije zemlje tijekom predsjedanja dobiju datum početka pregovora.
– EU se prvenstveno bavi sobom. Kroz migrante, Brexit, “green deal”, a nemaju već dugo vremena, baviti se politikama proširenja. Države koje aspiriraju ući, ne provode reforme koje bi trebale, ali trebaju zbog svojih građana, ne zbog EU-a. Tu je i pitanje slobode medija, otvaranja tržišta barem unutar regije, dodaje Goran Bandov ističući da je koronavirus neke političare “još osilio” te da se još više udarilo na slobodu medija.
– Imate često metode koje su malo teže razumljive nama koji sudjelujemo u europskim procesima. Imate policijske sate koji traju danima, to zadire u ljudska prava. To nije spojivo s vrijednostima EU-a, to je sigurno korak unazad. Zapadni Balkan ide nekoliko koraka unazad.
– Proširenje nije na dnevnom redu, ali treba reći da je Hrvatska je postigla uspjeh. Ok, datum nije dan, ali je dan vjetar u leđa tim zemljama, oni su zadovoljni činjenicom da su otvorili pregovore. Što se tiče Zagrebačkog summita, svi su bili jedinstveni da se treba održati. Hrvatskoj je to bilo bitno, Hrvatska je na tome inzistirala, bitno je da se razgovara, ističe vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković.
Europska unija se konsolidirala, potpuno je fokusirana na ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije.
– Pripremaju tri ogromna financijska paketa. U svakom slučaju EU je posljednje sastanke posvetila mobilizaciji financijskih sredstava i nalaženju dugoročnog rješenja za krizu, ističe Vladimir Drobnjak.
Goran Bandov je rekao da EU nije dobro reagirala, a tu misli na pojedinačne članice, poglavito kada je Italija uputila zahtjev da joj se pomogne, no reakcija je izostala.
– Neupitno je bilo da je svaka država članica trebala reagirati barem simbolično, a to je izostalo. U međuvremenu su to odradili neki drugi. Imali smo donacije iz Rusije, Kine, Kube, Vijetnama. EU je tu zakazala, a ja mislim da je to segment koji je bio najbolniji. To je kao kada dođete kod prijatelja nakon što izgubite posao. Ako te tada odbije, onda ti on nije prijatelj. Kada ti je najteže, trebalo bi ti se pomoći. Taj smo moment izgubili kao Europa.
Govori se o “novom Marshallovom planu za Europu”, to jest Višegodišnjem proračunu EU-a.
– Nećemo sutra dobiti mogućnost vidjeti kako bi taj proračun trebao izgledati, objasnili su nam da treba još vremena za usuglašavanje, ističe Tihomir Vinković.
Na kraju emisije dotaknuli su se gosti i parlamentarnih izbora. Grlić Radman na pitanje kada će biti izbori, rekao je “ove godine i kada predsjednik Zoran Milanović raspiše izbore”, dodajući da će HDZ imati novi mandat za vođenje države i politiku prema Zapadnom Balkanu, a Klisović je o novom mandatu HDZ-ove vlade rekao “da to neće baš biti tako”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
