„Sirija je zaslužila mir i EU može i mora učiniti više kako bi se mir postigao, posebice kako bi zaštitili svaki ljudski život i one koji su najugroženiji, a to su kršćani“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir govoreći danas na raspravi o strategiji EU za Siriju.
Sirija se tako ponovno našla na dnevnom redu Europskog parlamenta, dok se trajni mir u toj zemlji u kojoj rat bukti već šest godina, usprkos svim raspravama, ne nazire. Od 2011. godine rat u Siriji odnio je više od 400 tisuća života, a 11 milijuna ljudi napustilo je svoje domove od čega je 6 milijuna interno raseljeno, a 5 milijuna izbjeglo izvan Sirije. U najvećoj humanitarnoj krizi u novijoj povijesti 13,5 milijuna Sirijaca treba humanitarnu pomoć.
Šestogodišnji rat u potpunosti je promijenio živote svih stanovnika Sirije. Zastupnica Petir posebno je izrazila zabrinutost za kršćane koji na ovom prostoru žive već dvije tisuće godina, a njihov je opstanak danas upitan. „Sirijski kršćani posebno su ranjivi jer su suočeni s jednim jedinim izborom: prijeći na islam ili umrijeti, u otvorenoj želji islamskih terorista da kršćanstvo u potpunosti iskorijene iz tih prostora“, kazala je Petir.
Od 1,25 milijuna kršćana koliko ih je u Siriji bilo prije početka rata, danas ih je ostalo manje od 500 tisuća, sve crkve gotovo su u potpunosti razorene. Sirija je šesta na listi zemalja u kojima je najopasnije biti kršćanin. Kako upozorava Petir, kršćani koji su preostali u toj zemlji laka su meta jer su geografski koncentrirani na nekoliko mjesta.
„No sirijski kršćani ne žele otići iz svoje domovine, oni žele ostati u svojim domovima, a mi ne smijemo dopustiti da kršćanstvo nestane s tih prostora. Sigurna i stabilna Sirija za sve svoje stanovnike – takva Sirija mora biti“, rekla je Petir zahtijevajući veće napore EU fokusirane na postizanje mira. „Zveket oružja, eksplozija bombi, stalni strah koji su sirijska svakodnevica u posljednjih nekoliko godina moraju prestati“, zaključila je.
Kršćanstvo je ozbiljno ugroženo na gotovo cjelokupnom području Bliskog Istoka na kojemu su kršćani, kako pojašnjava zastupnica Petir, nekada činili 20% populacije, dok je danas ta brojka pala na svega 4%. Situacija je daleko najgora u Iraku i Siriji, no ona nije puno bolja niti u ostalim zemljama Bliskog Istoka.
„U Egiptu danas živi gotovo 80% svih bliskoistočnih kršćana, a egipatski kršćani ove su godine imali krvavi Uskrs“, rekla je Petir pojašnjavajući kako je islamski militarizam glavni i najveći uzrok progona kršćana u većini pretežito muslimanskih zemalja, no kako svoju ulogu ovdje igraju i jačanje arapskog nacionalizma koji pojačava diskriminaciju nad kršćanima, a uvođenje zakona o bogohuljenju dodatno otežava vjerske slobode.
„Dok govorimo o žalosnim brojkama, ne mogu se oteti dojmu kako se položaj kršćana na Bliskom Istoku koristi tek kao puka statistika u različitim političkim raspravama pri čemu se više raspravlja o utvrđivanju krivnje, negoli o konkretnim riješenima kako bliskoistočnim kršćanima pomoći“, zaključila je zastupnica Petir slijedom još jedne rasprave o stanju u Siriji i položaju kršćana na Bliskom Istoku inzistirajući kako EU ima obvezu i odgovornost zaštititi kršćane od progona kojima su izloženi.
